Zdravlje mu je loše, traži puštanje na prevremenu slobodu iz zatvora u finskoj

Milica Stojanović avatar

Srpski general Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, zatražio je hitno puštanje na prevremenu, uslovnu slobodu zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Pavković, koji ima 79 godina, osuđen je na 22 godine zatvora od strane Haškog tribunala za zločine počinjene na Kosovu i Metohiji tokom rata 1999. godine. Njegov advokat, Aleksandar Aleksić, predao je zahtev predsednici Mehanizma za krivične sudove u Hagu Grasijeli Gati Santani, koja će odlučiti o ovoj važnoj temi.

U zahtev se navodi da je Pavkovićevo zdravlje znatno pogoršano, te da mu je život u opasnosti. Iz Haga je saopšteno da je general u poslednjih nekoliko dana odbio da jede i da je primao infuzije u zatvoru u Finskoj, gde je trenutno zatvoren. Njegovo opšte stanje je jako loše, što je dodatno naglasio njegov advokat, ističući da dalji boravak u zatvoru negativno utiče na Pavkovićevo fizičko i mentalno zdravlje. Aleksić naglašava da je važno da Pavković poslednje dane svog života provede okružen porodicom, koja bi mu mogla pružiti adekvatnu negu i lečenje u kućnim uslovima.

Nebojša Pavković se predao Haškom tribunalu u aprilu 2005. godine. Prvo je 2009. godine, a potom i pravosnažno 2014. godine osuđen na maksimalnu kaznu od 22 godine zatvora. Nakon presude, prebačen je u Finsku na izdržavanje kazne. U avgustu 2020. godine, Pavković je izdržao dve trećine kazne, što mu je dalo mogućnost da podnese zahtev za prevremeno puštanje. Međutim, tadašnji predsednik Mehanizma Karmel Ađijus odbio je njegov zahtev 2022. godine, uz obrazloženje da se general nije dovoljno rehabilitovao.

U novom zahtevu, Pavković navodi da njegov povratak na mesto prebivališta, koje je sud redigovao, neće izazvati probleme ni nelagodnosti. Naglašava da ima šestoro dece i troje unučadi, sa kojima bi provodio vreme, uz obećanje da se neće baviti politikom. Advokat Aleksić, kao ključni argument za odobravanje ovog hitnog zahteva, ističe Pavkovićevo zdravstveno stanje i prognozu preostalog životnog veka.

Međutim, praksu suda u Hagu protiv svih srpskih osuđenika za prevremeno puštanje na slobodu prate brojne kritike. U poslednjih osam godina, svi su zahtevi za prevremeno puštanje redovno odbijani, dok su, s druge strane, neki osuđeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine, koji su takođe osuđeni za ratne zločine, već odavno na slobodi u Hrvatskoj. Na ovu listu odbijenih mogu se dodati imena kao što su Radivoje Miletić, Radislav Krstić, Milomir Stakić i mnogi drugi, uključujući i nedavni odbijen zahtev generala Ratka Mladića, kojeg su lekari u Holandiji upozorili na ozbiljno zdravstveno stanje i preostale mesece života.

Jedini koji je od srpskih osuđenika ipak pušten na uslovnu slobodu bio je general policije Sreten Lukić, i to uz uslov da ne komunicira sa medijima ni aktivira se u javnom životu. Ova situacija baca senku na dosadašnju praksu Haškog tribunala i dogodila se u kontekstu šire debate o pravdi, pomirenju i ljudskim pravima u postkonfliktnim društvima.

Advokat Aleksić uverava da je Pavkovićev zahtjev opravdan i da su svi uvjeti ispunjeni za njegovo puštanje na slobodu. Ipak, ostaje da se vidi kako će reagovati međunarodna pravosudna institucija i da li će uzeti u obzir sve aspekte ovog slučaja, posebno u svetlu dostupnih informacija o Pavkovićevom zdravlju.

Milica Stojanović avatar

uredništvo preporučuje: