Zašto ratari počinju setvu ranije i gaje otpornije vrste

Nikola Milinković avatar

Najtoplija prva tri mjeseca od kada se u Srbiji prate vremenske prilike, poljoprivrednike su doveli pred nove izazove. Mnogi od njih su odlučili da sjetvu počnu ranije, a neki su čak odlučili da počnu da gaje druge biljne vrste koje su otpornije. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin objašnjava za Euronews Srbija da se poljoprivrednici u Srbiji sada odlučuju uglavnom na raniju sjetvu i na hibride s kraćim periodom vegetacije jer žele smanjiti rizik od klimatskih nepogoda i pojava.

Galetin kaže da je ova godina specifična po tome što se u nju ušlo sa izuzetno lošim režimom vlage, malim padavinama i veoma toplim vremenom, navodeći da sve to zajedno dovodi u pitanje kakav će biti proizvodni rezultat.

On navodi da ostaje nada da bi najavljene đurđevdanske kiše mogle oporaviti već klonule biljke, ali čak i ako bude dobrih padavina, problem će i dalje postojati jer će gubitak biti znatan na ratarskim, povrtarskim i voćarskim kulturama.

Potrebne su padavine koje bi pogodovale ratarskim kulturama, smatra Bora Šuljmanac, poljoprivrednik iz Laćarka, sela u kojem je prolećna sjetva kukuruza i pšenice gotovo završena.

Poljoprivrednici poput Šuljmanca već danima gledaju u nebo u nadi da će ono što su posejali i nići. Vetar isušuje zemljište koje je već suvo, te su padavine neophodne da se izvuku ratarske kulture, inače će doći do katastrofe na usevima.

U posljednjih deset godina, sedam je bilo sušnih godina, a ova godina ne najavljuje dobre perspektive. Galetin navodi da su ekstremno visoke temperature i nedostatak vlage veliki problem, te da su poljoprivrednici motivisani da krenu ranije sa sjetvom kako bi izbjegli klimatske rizike.

Klimatske promjene utječu na setvenu strukturu, navodi Galetin. Očekuje se da će doći do promjene setvene strukture kao posljedica klimatskih promjena.

Što se tiče cijena goriva i sjemena, to su također velike brige poljoprivrednika. Cijene sjemena su visoke, dok cijene veštačkog đubriva i goriva također izazivaju probleme. Subvencionisana cijena goriva je dostupna samo za najviše 100 hektara.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo ističe da su cijene goriva i sjemena bolna tačka u poljoprivrednoj proizvodnji, te da poskupljenje može ozbiljno utjecati na proizvodnju po jedinici površine.

Uz sušu, poljoprivrednici se suočavaju s mnogim drugim problemima poput cijena goriva i sjemena, te je potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama i promjenama u setvenoj strukturi kako bi se osigurala uspješna poljoprivredna proizvodnja u budućnosti.

Nikola Milinković avatar