Ova godina će obeležiti rekordan uvoz krompira u Srbiju, prvenstveno iz Rusije i Belorusije. Stručnjaci ukazuju da su razlozi za to protekla sušna godina, koja je značajno smanjila prinos domaćeg krompira, ostavljajući tržište bez dovoljnog snabdevanja. Ratko Vukićević, predstavnik proizvođača krompira, naglašava da je proizvodnja merkantilnog krompira u Srbiji pala na istorijski niske nivoe, dok su prognoze za budućnost još pesimističnije.
Jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju domaći proizvođači jeste nedostatak kvalitetnog semena koje se uvozi iz Holandije, Francuske i Belgije. Ovaj deficit dodatno otežava situaciju na tržištu. Vukićević upozorava da, ako se ne reši sistemski problem proizvodnje krompira u Srbiji, zemlja će svake godine biti primorana na uvoz sve većih količina ovog povrća.
Prema trenutnim podacima, od septembra do danas u Srbiju je uvezeno čak 32.288 tona krompira, a očekivanja su da će do kraja sezone ovaj broj preći 40.000 tona. Prošle godine, 2022. bila je rekordna sa 33.000 tona uvezene količine, koja će sada biti nadmašena. Ekonomisti procenjuju da će Srbija ove godine potrošiti oko 10 miliona evra na uvoz krompira, dok je uvozna cena trenutno između 10 i 15 centi po kilogramu, što se znatno razlikuje od domaće maloprodajne cene, koja dostiže više od 100 dinara po kilogramu.
Situacija je dodatno otežana nedostatkom transportnih kapaciteta. Proizvođači u Belorusiji, koji imaju rekordne prinose, traže brze načine da izvezu višak krompira, a pulskih firmi za transport nedostaje dovoljno kamiona za prevoz ovog povrća. Ovo je izazvalo dodatne troškove i logističke probleme koji mogu uticati na konačne cene za potrošače u Srbiji.
Za kraj, stručnjaci ističu potrebu za strateškim planiranjem i rešavanjem problema koji se odnose na hrvatsku proizvodnju, kako bi se smanjila zavisnost od stranog krompira. Samo sistemska rešenja, uključujući unapređenje kvaliteta sjemena i modernizaciju poljoprivrednih praksi, mogu obezbediti stabilniju opskrbu i konkurentnost na domaćem tržištu. Bez njih, uvoznici će i dalje dominirati prema uvozu, što će se negativno odraziti na lokalnu poljoprivredu i ekonomiju.