Usijao se telefon Hitne pomoći u Kragujevcu: Noću se najčešće javljali sa simptomima korone

Nikola Milinković avatar

U protekla 24 sata, ekipe Zavoda za urgentnu medicinu u Kragujevcu zabeležile su izuzetno povećanje broja hitnih intervencija. Naime, izvršene su ukupno 48 terenske intervencije, od kojih je 33 obavljeno tokom dana, dok je 15 intervencija zabeleženo u noćnim satima. Ove brojke ukazuju na sve veći pritisak na zdravstveni sistem u tom gradu, posebno kada je reč o potrebama za hitnom medicinskom pomoći.

Prema rečima predstavnika Zavoda, ambulantni pregledi su takođe ukazali na značajan porast broja pacijenata koji traže medicinsku pomoć noću. Od 68 pregledanih odraslih pacijenata, samo 13 je zatražilo pomoć u dnevnim satima, dok je broj noćnih pacijenata porastao na impresivnih 55. Pored toga, zabeleženo je i 13 intervencija na javnim mestima, što dodatno ukazuje na urgentne medicinske slučajeve sa kojima se rešava tim Hitne pomoći.

Glavni uzroci zbog kojih su pacijenti tražili pomoć tokom dana bili su povezani sa zdravstvenim problemima kao što su visok i nizak krvni pritisak, povišena telesna temperatura, stres, kao i problemi sa astmom. Međutim, tokom noći, najčešći pacijenti bili su hipertoničari, osobe sa simptomima kovida i astmatičari. Ovi podaci sugerišu da su građani većinu svojih hitnih zdravstvenih problema počeli da iznose tokom noćnih sati, što može biti povezano sa različitim faktorima, uključujući i strah od odlaska u bolnicu tokom dana ili povećanje simptoma u noćnim satima.

Povećan broj hitnih poziva, koji je dostigao 188 u prethodna 24 sata, dodatno potvrđuje rastuću potrebu za intervencijama hitne pomoći. Ovaj fenomen može biti rezultat različitih okolnosti, uključujući i sezonske promene, što može uticati na zdravstveno stanje građana. Takođe, moguće je da je pandemija COVID-19 doprinela strahu kod ljudi da zatraže pomoć, čime se njihovo zdravstveno stanje pogoršava do nivoa koji zahteva hitnu intervenciju.

Stručnjaci ističu da bi ovakva situacija mogla dodatno opteretiti zdravstveni sistem, koji se već suočava sa mnogim izazovima, uključujući nedostatak osoblja i resursa. Stoga je važno da se sa stručnjacima razmotre strategije za upravljanje ovakvim situacijama, kako bi se obezbedila adekvatna zdravstvena zaštita za sve građane.

Sveukupno, porast broja pacijenata tokom noći i ukupnih hitnih poziva stvara pritisak na sve zdravstvene službe, a posebno na hitnu pomoć. U narednom periodu, lokalne vlasti i zdravstvene institucije treba pažljivo analizirati ovu situaciju kako bi mogle pravovremeno reagovati i osigurati da građani dobiju potrebnu pomoć kada im je najpotrebnija.

U suočavanju sa ovim izazovima, važno je da javnost bude svesna svojih zdravstvenih potreba i da ne okleva da potraži pomoć, bilo da je reč o simptomima koji se javljaju noću ili tokom dana. Osim toga, s obzirom na očigledne zdravstvene trendove, neophodno je i dalje raditi na edukaciji građana o prevenciji bolesti i važnosti pravovremenog odgovora na zdravstvene probleme. U tom smislu, sistem zdravstva treba da igra ključnu ulogu u pružanju informacija i resursa koji su potrebni za očuvanje zdravlja zajednice.

S obzirom na trenutnu situaciju, moguće je da će lokalne zdravstvene vlasti biti primorane na preispitivanje svojih kapaciteta i planova, kako bi se adekvatno odgovorilo na sve veću potražnju za hitnom medicinskom pomoći.

Nikola Milinković avatar