Uredba o ceni brašna ostaje i u 2025.

Nikola Milinković avatar

Vlada Srbije donela je novu uredbu koja se odnosi na ograničenje cena osnovnih životnih namirnica, kako bi se sprečili štetni efekti poremećaja na tržištu snabdevanja. Ova uredba stupa na snagu od 1. marta 2023. godine i trajaće do 31. avgusta 2023. godine. Slična regulativa već je bila na snazi sve do 31. avgusta 2022. godine, ali je produžena do 28. februara 2025. godine.

Prema novoj uredbi, maksimalna maloprodajna cena brašna tipa T-400 ne sme prelaziti 54,99 dinara po kilogramu, dok proizvođačka cena ne može biti veća od 45 dinara po kilogramu. Ovaj korak je preduzet u cilju očuvanja stabilnosti cena i osiguranja pristupačnosti osnovnih namirnica građanima.

Osim toga, trgovci na malo su obavezni da u svojoj ponudi imaju najmanje jednu robnu marku brašna tip T-400 u pakovanjima do jednog kilograma, uključujući i pakovanje od jednog kilograma. Ova obaveza ima za cilj da se osigura dostupnost raznih brendova potrošačima i da se spreči nestašica određenih proizvoda.

Uredba takođe propisuje maksimalnu maloprodajnu cenu brašna tipa T-500, koja ne sme preći 49,99 dinara po kilogramu, dok proizvođačka cena iznosi 40,90 dinara. Uslovi za prodaju hleba su slični; trgovci su obavezni da u svakodnevnoj ponudi imaju najmanje jednu robnu marku brašna tip T-500 u pakovanjima od jednog kilograma.

Međutim, poslovno udruženje „Žitounija“ zatražilo je od Vlade Srbije da ukine ovu uredbu o ograničenim cenama brašna ili da, kao alternativu, dozvoli povećanje cena u skladu sa porastom tržišnih cena pšenice. Ova asocijacija se obratila Vladi i relevantnim ministarstvima, tražeći da se izmeni uredba tako da proizvođačka cena brašna T-500 bude povećana sa 40,9 na 45 dinara, a T-400 sa 45 na 52 dinara.

Ova situacija osvetljava rastuću zabrinutost među proizvođačima i trgovcima o održivosti poslovanja u okruženju gde su cene repromaterijala porasle. Iz udruženja izražavaju strah da bi stalna ograničenja cena mogla dovesti do smanjenja proizvodnje i povećanja nestašice, što bi dodatno uticalo na potrošače.

Kazne za kršenje uredbe su rigorozne, a propisane su novčane posledice za pravna lica i preduzetnike koje se kreću u rasponu od 5.000 do 2.000.000 dinara. Pored toga, mogu se izreći i zaštitne mere koje podrazumevaju zabranu obavljanja određene delatnosti u trajanju od šest meseci do jedne godine. Ova odredba je uspostavljena kako bi se osigurala ozbiljnost i prozivodnost primene uredbe.

S obzirom na trenutne ekonomske izazove sa kojima se Srbija suočava, kao što su inflacija i porast cena hrane na globalnom nivou, mere koje je donela Vlada imaju za cilj da ublaže pritisak na potrošače i zaštite njihov životni standard. Ipak, balansiranje između zaštite potrošača i osiguranja održivosti poslovanja predstavlja izazov za vlasti.

Kako situacija na tržištu pšenice i ostalih poljoprivrednih proizvoda bude evoluirala, tako će verovatno i ova uredba biti predmet daljih rasprava i potencijalnih izmena. Tržišni akteri pozivaju na dijalog kako bi se pronašao održiv pristup koji bi obezbedio pristupačne cene za potrošače bez ugrožavanja proizvodnje i trgovine.

Odgovor na izazove sa kojima se tržište suočava neće biti jednostavan, ali je neophodno da se sve strane angažuju u pronalaženju rješenja koja će biti u interesu svih učesnika u ekonomskom sistemu.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: