Globalna potrošnja fosilnih goriva i emisije energije dostigle rekordne vrijednosti u 2023. godini, navodi se u nedavno objavljenom izvještaju Statističkog pregleda svjetske energije. Iako je udeo fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu blago smanjen tokom godine, rastuća potražnja za fosilnim gorivima može biti prepreka za prelazak na energiju sa nižim emisijama ugljenika, posebno kada globalno povećanje temperature pređe prag od 1,5ºC.
Prošla godina bila je prva cijela godina preusmjeravanja tokova ruske energije sa Zapada nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, kao i prva cijela godina bez velikih ograničenja kretanja zbog pandemije Covid-19. Ukupna globalna potrošnja primarne energije dostigla je najviši nivo od 620 eksadžula, dok su emisije CO2 prvi put premašile 40 gigatona.
Izvještaj je također primijetio promjene u upotrebi fosilnih goriva u različitim regionima. U Evropi, udeo energije iz fosilnih goriva pao je ispod 70% po prvi put od industrijske revolucije. Napredne ekonomije bilježe znakove dostizanja vrhunca potražnje za fosilnim gorivima, dok ekonomije u globalnom jugu nastavljaju da koriste fosilna goriva kako bi podržale ekonomski razvoj.
„Ovaj izvještaj će pomoći vladama, svjetskim liderima i analitičarima da se suoče sa izazovima pred nama“, rekao je Roman Debar iz konsultantske kuće Karni. Prema izvještaju, fosilna goriva su činila skoro sav rast potražnje u Indiji, dok je u Kini upotreba fosilnih goriva porasla za šest posto. Međutim, Kina je također bila odgovorna za više od polovine globalnog rasta proizvodnje obnovljive energije prošle godine.
„Institut za energiju, zajedno sa konsultantskim kućama KPMG i Karni, objavio je svoj godišnji izvještaj za 2023. godinu. Prošle godine su preuzeli odgovornost od BP-a, koji je bio autor izvještaja od 1950-ih godina“, rekao je Simon Virli iz KPMG-a. On je također napomenuo da je Kina dodala više obnovljivih izvora energije nego ostatak svijeta zajedno, što ukazuje na značajan napredak u korištenju čistih izvora energije.
Uprkos rastućoj potražnji za fosilnim gorivima, naglašeno je da je potrebno preduzeti hitne mjere kako bi se smanjile emisije i prešlo na održive izvore energije. Naučnici upozoravaju da je globalno povećanje temperature preko 1,5ºC povezano sa ekstremnim vremenskim i klimatskim promjenama koje mogu imati ozbiljne posljedice po planetu.
„Ključno je da se djeluje sada i da se postignu dogovore o smanjenju emisija štetnih plinova kako bismo sačuvali planetu za buduće generacije“, istakao je Nik Vejt, izvršni direktor Instituta za energiju. Dok se svjetski lideri suočavaju sa izazovom prelaska na zelenu energiju, važno je da se donesu odluke koje će omogućiti održivu budućnost za sve.
