Predsednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, izjavio je da se ne plaši rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori, već želi samo da vidi realno stanje u zemlji. Ukoliko srpski jezik bude većinski, planira otvoriti parlamentarni i društveni dijalog o toj realnosti, čak i u njenom Ustavu. Mandić veruje da niko neće biti protiv te odluke, ukoliko se pokaže da je srpski jezik zaista većinski nakon potrebnih provera i kontrola.
Popis stanovništva je važan proces koji se obavlja u svim zemljama kako bi se dobili precizni podaci o broju i strukturi stanovništva. U Crnoj Gori, ovaj proces je deo šire društvene i političke rasprave, posebno kada je u pitanju pitanje jezika i nacionalne pripadnosti.
Andrija Mandić ističe da nije reč o strahu od rezultata popisa stanovništva, već o želji da se utvrdi realno stanje jezičke situacije u zemlji. Ukoliko se pokaže da je srpski jezik većinski, to će poslužiti kao osnova za otvaranje dijaloga o tom pitanju na najvišem nivou, uključujući i ustavne promene.
Ova izjava Andrije Mandića dolazi u kontekstu političkih tenzija i podela u Crnoj Gori u vezi sa pitanjem jezika i nacionalne pripadnosti. Srpski jezik je jedan od zvaničnih jezika u zemlji, ali postoji percepcija da je položaj srpskog jezika ugrožen u odnosu na crnogorski jezik.
Neki politički lideri, poput Mandića, smatraju da je važno da se realno stanje prepozna i da se otvori dijalog o tome na demokratski način. Otvaranje parlamentarnog i društvenog dijaloga o jeziku može biti korak ka pomirenju i otklanjanju političkih podela u zemlji.
Popis stanovništva u Crnoj Gori je važan i zbog toga što će pružiti podatke o etničkoj strukturi stanovništva i nacionalnoj pripadnosti. Ovi podaci su važni za planiranje politika i programa koji će odgovarati potrebama različitih grupa stanovništva u zemlji.
Ukoliko se pokaže da je srpski jezik većinski na popisu stanovništva, to će imati značajan uticaj na političku scenu u Crnoj Gori. Ovo može dovesti do promena u ustavu zemlje i otvaranja novih političkih pitanja koja će zahtevati demokratsko rešavanje.
Andrija Mandić ističe da je važno da se ovo pitanje rešava na miran i konstruktivan način, uz poštovanje demokratskih principa i ljudskih prava. Otvaranje dijaloga o jeziku može biti korak ka izgradnji inkluzivnog društva koje će poštovati različitosti i prava manjinskih grupa.
U Crnoj Gori, pitanje jezika i nacionalne pripadnosti je duboko politizovano i često je izvor političkih sukoba. Međutim, otvaranje dijaloga o ovim pitanjima može doprineti pomirenju i izgradnji demokratskog društva koje će poštovati različitosti i prava svih građana.
Andrija Mandić poziva na objektivan pristup ovom pitanju i poziva sve političke aktere da se uključe u dijalog o jeziku na način koji će doprineti stabilnosti i miru u Crnoj Gori. Ovo je važan korak ka izgradnji demokratskog društva koje će poštovati ljudska prava i različitosti.
U zaključku, popis stanovništva u Crnoj Gori će pružiti važne podatke o jezičkoj strukturi stanovništva i nacionalnoj pripadnosti. Rezultati popisa mogu imati značajan uticaj na političku scenu u zemlji i mogu otvoriti prostor za demokratski dijalog o jeziku i nacionalnim pitanjima. Važno je da se ova pitanja rešavaju na miran i demokratski način, uz poštovanje ljudskih prava i različitosti.
