Zlatni bor, retka promena na belom boru, prvi put je zabeležena 1927. godine od strane šumarskog inženjera Salih Omanovića. Ova neobična promena u boji kore belog bora privukla je pažnju stručnjaka i istraživača širom sveta.
Zlatni bor je jedinstven fenomen koji se može naći u različitim delovima sveta, ali je najčešći na belim borovima. Ova retka pojava uzrokovana je prisustvom gljive Phellinus noxius koja napada beli bor i uzrokuje promenu boje kore. Umesto tipične sive ili smeđe boje, kora belog bora postaje zlatnožuta, dajući drvetu jedinstven izgled.
Iako zlatni bor može izgledati atraktivno, pretvaranje kore u zlatnožutu boju zapravo je znak da je drvo zaraženo gljivicom i da mu je potrebna pomoć. Gljiva Phellinus noxius može naneti štetu belom boru i uništiti ga ako se ne preduzmu odgovarajuće mere zaštite.
Salih Omanović, šumarski inženjer koji je prvi zabeležio zlatni bor 1927. godine, proveo je godine istražujući ovaj fenomen i pokušavajući da pronađe načine zaštite belih borova od gljivice. Njegova istraživanja su bila od ključnog značaja za razumevanje ovog fenomena i razvoj strategija za zaštitu belih borova od ove opasne gljivice.
Istraživanje zlatnog bora i gljivice Phellinus noxius dobilo je novi zamah u poslednjim godinama, sa brojnim studijama i istraživanjima koja se bave ovom temom. Naučnici širom sveta pokušavaju da pronađu efikasne načine za suzbijanje ove gljivice i zaštitu belih borova od njenih štetnih posledica.
U Hrvatskoj, zlatni bor je primećen na nekoliko lokacija, a stručnjaci upozoravaju da je važno pratiti stanje belih borova i preduzimati mere za zaštitu od gljivice Phellinus noxius. Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo pokrenulo je kampanju za edukaciju javnosti o ovom fenomenu i važnosti zaštite belih borova od ovog opasnog parazita.
Pored toga, istraživači i stručnjaci redovno sarađuju sa šumarima i lokalnim zajednicama kako bi pružili podršku u borbi protiv gljivice i očuvanju belih borova. Mere zaštite uključuju redovnu inspekciju i praćenje stanja šuma, primenu fungicida i drugih hemijskih sredstava za suzbijanje gljivice, kao i edukaciju šumara i lokalnog stanovništva o zlatnom boru i njegovim štetnim efektima.
Zlatni bor je jedan od mnogobrojnih izazova sa kojima se suočavaju šume širom sveta, ali uz zajedničke napore stručnjaka, istraživača i lokalne zajednice, moguće je zaštititi beli bor od gljivice Phellinus noxius i očuvati ovu dragocenu vrstu drveta.
Nadamo se da će dalja istraživanja i naučna saznanja doprineti boljem razumevanju zlatnog bora i razvoju efikasnih strategija zaštite belih borova od ovog opasnog parazita. Važno je da svi zajedno radimo na očuvanju naših šuma i prirode kako bismo sačuvali bogatstvo biljnog sveta za buduće generacije.
