Kalifornijski start-up Heliospect Genomics, koji se bavi genetičkim predviđanjem, nudi uslugu skrininga embriona na IQ za imućne parove koji se podvrgavaju medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), po cijeni od 50.000 dolara za 100 embriona. Heliospect Genomics tvrdi da njihova metoda genetskog skrininga može povećati IQ budućeg djeteta za više od šest bodova. Firma je još uvijek u razvoju svoje usluge, a direktor tvrtke tvrdi da omogućavaju roditeljima da imaju pametnu i zdravu djecu.
Međutim, otkrivene su tajne video snimke na kojima se vidi da zaposlenici firme tvrde kako mogu rangirati embrije prema IQ-u i drugim karakteristikama. Ovakva praksa izaziva etičke dileme jer se embriji selektiraju na temelju genetskih karakteristika koje nisu povezane s medicinskim stanjem, što može rezultirati stvaranjem društva u kojem se određeni genetski atributi smatraju superiornijima od drugih, otvarajući vrata stigmatizaciji i diskriminaciji.
Pored toga, znanstvenici ističu da inteligencija nije samo genetski određena već su važni i faktori okoline i obrazovanja. Postavlja se pitanje autonomije buduće djece čije karakteristike su unaprijed odabrane, a njihova prava i vrijednosti nisu uzete u obzir.
Prošle godine u Kini je došlo do incidenta kada je kineski znanstvenik He Jiankui koristio metodu CRISPR-Cas 9 za uređivanje gena kod blizanaca kako bi ih učinio otpornim na HIV infekciju. Iako je He Jiankui tvrdio da je to učinio radi zaštite svoje djece od bolesti, njegov postupak je bio kontroverzan i naišao na osudu.
Ova kontroverzna praksa genetskog skrininga i uređivanja gena otvara pitanja o moralnosti, etičnosti i posljedicama koje takve tehnologije mogu imati na društvo i budućnost ljudi. Institut za filozofiju u Zagrebu istražuje ovu temu s obzirom na moralni napredak, ali ističe potencijalne rizike stvaranja „dizajnerskih“ beba i produbljivanja društvenih nejednakosti.
