Broj stogodišnjaka u Japanu dostigao je rekordnih 99.763, što predstavlja kontinuitet rasta koji traje već 55 godina. Ovu informaciju je danas objavila japanska vlada, a izveštava Kjodo. Prema procenama, do 15. septembra se očekuje povećanje broja osoba starijih od 100 godina za 4.644 u odnosu na prethodnu godinu, kako navodi Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne zaštite.
Ovaj fenomen stogodišnjaka rising je značajno povezan sa Japanskom kulturom i načinom života. U zemlji se tradicionalno poštuje starije stanovništvo, a mnogi ljudi u Japanu vode zdrav način života koji uključuje uravnoteženu ishranu, redovno vežbanje i mentalno zdravlje. Japanci su poznati po tome što konzumiraju više ribe, povrća i zelenog čaja, dok izbegavaju brzu hranu, što dovodi do dužeg životnog veka.
Za povećanje broja stogodišnjaka u Japanu važnu ulogu igra i zdravstveni sistem. Japonija ima jedan od najnaprednijih zdravstvenih sistema na svetu, sa visokom dostupnošću medicinske nege. Osim toga, mnogi stogodišnjaci uživaju u aktivnim životima i nastavljaju da se bave hobijima, što doprinosi njihovom opštem blagostanju.
U japanskoj kulturi, stogodišnjaci su često viđeni kao simbol mudrosti i iskustva, što dodatno doprinosi njihovom društvenom statusu i poštovanju. Ovo predstavlja važan deo tradicionalne praznične proslave „Šičiku-bu“, koja slavi dugovečnost i zdravlje.
Pažnja prema starijim osobama dovela je i do angažovanja vlade na implementaciji politika koje podstiču aktivno starenje. Planovi uključuju podršku za starije građane u aktivnostima koje promovišu fizičku i mentalnu dobrobit, ali i stvaranje okruženja koje olakšava njihov svakodnevni život.
Međutim, sa rastućim brojem stogodišnjaka, Japan se suočava i s izazovima povezanim sa starenjem populacije. Povećava se pritisak na socijalne i zdravstvene usluge, a vlada je primorana da preispita svoje strategije u cilju zadovoljenja potreba starijeg stanovništva. Problemi kao što su osipanje radne snage i povećanje troškova zdravstvene zaštite postaju sve vidljiviji.
Demografske promene u Japanu su također vidljive u smanjenju nataliteta. Mnogi mladi ljudi odlažu brak i osnivanje porodica, što dodatno komplikuje situaciju. Ova politika se mora uzeti u obzir i prilikom planiranja budućih socijalnih i ekonomskih strategija.
S obzirom na sve veću starosnu strukturu, Japan postaje lider u inovacijama vezanim za brigu o starijim osobama. Razvijaju se tehnologije koje pomažu u svakodnevnim aktivnostima, poput robota koji pomažu u brizi za stare, kao i digitalnih platformi koje olakšavaju komunikaciju i mobilnost.
U nedavnim vremenima, vlada je također prepoznala važnost uključivanja starijih osoba u društvo i njihove doprinose zajednici. Postoje različite inicijative koje ohrabruju stogodišnjake da učestvuju u volonterskim programima i dijele svoja iskustva sa mlađim generacijama.
Statistika se može tumačiti kao pokazatelj uspeha u brizi o starijima, ali i kao poziv na akciju. Važno je nastaviti raditi na poboljšanju kvaliteta života starijih osoba i odgovoriti na izazove koje starenje populacije nosi sa sobom. Smatra se da su obrazovanje i zdravstvena pismenost ključni za pripremu mladih za izazove starenja.
Japan, sa svojim sve većim brojem stogodišnjaka, predstavlja jedinstven slučaj koji može poslužiti kao model za druge zemlje suočene s istim problemima. Stoga, kako se broj stogodišnjaka nastavlja povećavati, očekuje se da će Japan nastaviti da istražuje i razvija metode za povećanje životnog standarda i blagostanja svojih najstarijih građana, istovremeno se suočavajući sa izazovima koje donosi starenje društva.
