Direktorka programa zaštite prirode u WWF Adria (Svjetska organizacija za zaštitu prirode) Dunja Macoko Drvar izjavila je danas da je globalna temperatura zraka prvi put premašila prag od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijski prosjek, ističući da je prošla godina u Beogradu ponovno oborila sve rekorde.
Prema saopćenju europske Kopernikus službe za klimatske promjene, odstupanjem od prosječne godišnje temperature za čak 2,8 stupnjeva, prošla je godina bila za 1,1 stupanj toplija od do sada najtoplijih 2023. i 2019. godine, a od svibnja 2023. do kraja prošle godine imali smo samo jedan mjesec hladniji od prosjeka.
„Ukupna količina vodene pare u atmosferi dostigla je rekordnu vrijednost, oko pet posto iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, čak više od jedan posto više nego u prethodno rekordnim godinama 2016. i 2023. Topliji zrak sadrži više vlage, a vlaga je pak, jedan od sastojaka snažnih olujnih procesa“, istakla je direktorka programa.
Prema podacima te službe, temperaturni rekordi su bili premašeni već nekoliko puta na mjesečnom i dnevnom nivou, a svaka od proteklih 10 godina bila je jedna od najtoplijih ikad zabilježenih godina, dok je 2024. prva koja je probila granicu od 1,5 stupnjeva.
Stručne analize ekstremnih događaja od prošle godine na globalnoj razini pokazale su da je 15 od ukupno 16 analiziranih devastirajućih poplava, odnosno 94 posto tih pojava, prouzrokovano ekstremnim padavinama koje su pojačane zbog klimatskih promjena.
WWF je upozorio da su klimatske promjene jedna od glavnih prijetnji životu na planeti, a u Izvještaju o stanju planete iz listopada 2024. godine, Svjetska organizacija za zaštitu prirode je objavila podatak o katastrofalnom padu populacija divljih vrsta od čak 73 posto u posljednjih pola stoljeća.
Kao najveća prijetnja populaciji smatra se gubitak i degradacija staništa, a to je prijetnja za čak 85 posto od ukupno 28.000 vrsta pred izumiranjem, a zbog prekomjernog iskorištavanja resursa svijet je pod prijetnjom da ostanemo bez jednog milijuna životinjskih i biljnih vrsta.
Klimatske promjene, posebno gledajući u kontekstu premašivanja granice od 1,5 stupnjeva zagrijavanja, mogu izazvati potpuni kolaps ekosistema, zaključuje se u saopćenju.
