Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, planira pokrenuti veliki energetski plan koji će imati za cilj povećanje proizvodnje nafte u zemlji, kao i odobrenje izvoznih dozvola za nove projekte tečnog prirodnog gasa (LNG), prema izvorima koje citira Rojters.
Prema istim izvorima, ovi planovi će biti predstavljeni ubrzo nakon što Tramp preuzme dužnost 20. januara.
Pored toga, Tramp planira ukinuti neke ključne klimatske zakone i propise koji su uvedeni tokom Bajdenove administracije, poput poreskih kredita za električna vozila i novih standarda za čiste elektrane.
Novi predsjednik će također nastojati ubrzati izdavanje dozvola za LNG projekte i bušenje nafte na obali SAD, kao i odobriti pokretanje naftovoda Keystone, što je u skladu sa njegovim predizbornim obećanjima.
Međutim, mnogi elementi ovog plana zahtijevaju dugotrajne procedure odobrenja kroz Kongres ili državni regulatorni sistem.
Tramp je obećao da će proglasiti energetsku vanrednu situaciju prvog dana svog mandata, što ukazuje da će pokušati nametnuti neke promjene bez prethodne procedure, ističe britanska agencija.
Očekuje se da će ovi planovi izazvati kontroverzu i diskusije širom zemlje, s obzirom na kontroverzne poteze koje je Tramp preduzeo tokom svog predizbornog i predsjedničkog mandata.
Ravnateljica Zavoda za energetiku i ekologiju pri Fondaciji Kinf nedavno je izjavila da bi predsjednik Tramp mogao donijeti poteze koji će imati značajne posljedice po energetsku politiku zemlje.
„S obzirom na njegove ranije izjave i postupke, očekujemo da će Tramp pokušati smanjiti regulatorne prepreke za energetsku industriju kako bi povećao proizvodnju nafte i gasa, što bi moglo dovesti do većih emisija gasova staklene bašte i većeg oslanjanja na fosilna goriva“, izjavila je ona.
Uz to, očekuje se da će Trampov energetski plan imati i uticaj na odnose SAD-a sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjima energetike i zaštite životne sredine.
U tom smislu, Njemačka, Francuska i neke druge evropske zemlje već su izrazile zabrinutost zbog mogućeg povlačenja SAD-a iz Pariskog klimatskog sporazuma i ukidanja ključnih klimatskih zakona.
Uz sve to, Trampova politika energetske nezavisnosti može imati i posljedice po globalna tržišta nafte i gasa, s obzirom da SAD igra važnu ulogu u svjetskoj proizvodnji i trgovini energentima.
U ovom kontekstu, neki analitičari ističu da bi povećanje proizvodnje nafte i gasa u SAD-u moglo dovesti do smanjenja cijena na globalnom tržištu, što bi moglo imati negativne posljedice po ekonomije zemalja koje ovise o prihodima od nafte i gasa.
S druge strane, neki ekonomisti smatraju da bi Trampov energetski plan mogao donijeti i određene ekonomske benefite SAD-u, poput stvaranja novih radnih mjesta, povećanja domaće proizvodnje i smanjenja energetske zavisnosti zemlje.
U svakom slučaju, Trampov energetski plan će sigurno biti jedna od ključnih tema njegovog predsjedničkog mandata, s obzirom na njegov značaj za ekonomiju, energetiku i zaštitu životne sredine.
