Američki predsednik Donald Tramp je nedavno najavio uvođenje visokih carina na uvoz farmaceutskih proizvoda u Sjedinjene Američke Države. Ova odluka, kako prenosi portal Politiko, ima za cilj da vrati proizvodnju lekova u SAD, koja je, prema podacima američke Uprave za hranu i lekove, drastično opala u poslednjim decenijama. Velika većina proizvodnje farmaceutskih sastojaka premestila se u Kinu i druge zemlje, što predstavlja značajan problem za američko tržište.
Do sada, carine na uvoz lekova nisu bile deo prvobitnih tarifa koje je Tramp uveo za različite zemlje širom sveta. Međutim, s najnovijim merama, očekuje se da će ova situacija biti promenjena. Nove carine su stupile na snagu, uključujući uvođenje carine od čak 104% na uvoz iz Kine. Ove promene će imati značajan uticaj na trgovinske odnose između SAD i drugih zemalja, uključujući Vijetnam, Tajvan, Južnu Koreju, Japan, kao i sve zemlje Evropske unije.
Tramp je tokom večere Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta u Vašingtonu branio svoju politiku uvođenja carina, ističući da zna šta radi. Njegove reči su izazvale razne kritike i zabrinutost širom sveta, ali on insistira na tome da ga lideri mnogih zemalja kontaktiraju kako bi razgovarali o tarifama. Naglasio je da su Sjedinjene Američke Države u prošlosti bile „opljačkane“ zbog nedovoljno povoljnih trgovinskih sporazuma, te da je odlučio da stane na put tome.
Plan koji je predstavio uključuje i novo povećanje carina, ne samo na kineski uvoz, već i na uvoz robe iz Srbije, koji je povećan na 37%. Prvobitno postavljena carina na kineski uvoz bila je 34%, uz postojeću carinu od 20% što je dovelo do ukupne stope od 54%. Ove drastične mere imaju za cilj da podstaknu domaću proizvodnju i smanje zavisnost od stranih dobavljača.
Ova strategija mogla bi imati dalekosežne posledice na globalnu ekonomiju, jer se Sjedinjene Američke Države bore sa aktivnim trgovinskim ratom, a višestruke tarife koje su uvedene protiv Kine postavile su temelje za promene u globalnom trgovinskom okruženju. Mnogi analitičari predviđaju da bi to moglo dovesti do povećanja cena lekova i medicinskih proizvoda u SAD, što bi moglo negativno uticati na potrošače.
Osim što će se suočiti sa visokom carinom, kompanije će morati da razmotre svoje lanci snabdevanja i procene svoje troškove poslovanja. Ove odluke bi mogle da podstaknu brojne zemlje da preispitaju svoje trgovinske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, što može dovesti do dodatnih napetosti na međunarodnoj sceni.
Na kraju, Trampova administracija se suočava sa složenim izazovima, jer se suočava sa kritikama kako zbog ekonomske, tako i zbog spoljno-političke prirode ovih mera. Mnoge vlade su već podnele proteste protiv ovih novih tariva, a očekuje se da će se trgovinski pregovori nastaviti kako bi se smanjile napetosti.
U svakom slučaju, ovakva politika može imati dubok uticaj na američko tržište, domaću proizvodnju, kao i na globalnu ekonomiju. U trenucima kada se svet suočava sa brojnim izazovima, uključujući pandemiju i ekonomsku nestabilnost, ovo može biti ključna tačka u preispitivanju kako i gde se proizvode osnovni resursi i proizvodi. Trampova administracija i dalje uvodi promene koje će oblikovati budućnost američkog tržišta i njegove odnose sa ostatkom sveta.
