Tržište nekretnina u Srbiji postalo je jedno od najpouzdanijih i najlikvidnijih u svetu, kako navodi Ervin Pašanović, stručnjak u ovoj oblasti. Prema njegovim rečima, efekti regulativa i profesionalizacije doprineli su suzbijanju problema poput dvostrukih prodaja, što je stvorilo stabilno okruženje za prodaju nekretnina.
Pašanović ističe da su cene nekretnina u Srbiji određene isključivo na osnovu ponude i potražnje, što dodatno privlači investitore. Sve više građana odlučuje da ulaže svoj kapital u nekretnine, ne samo za stanovanje već i zbog mogućnosti zarade kroz izdavanje. „Kupovina nekretnine za 100.000 evra koja za pet godina može vredeti 200.000 evra je fenomen koji ne viđamo samo kod nas, već globalno“, dodaje Pašanović.
Jedan od ključnih izazova ostaje nedostatak alternativnih mogućnosti za investiranje, s obzirom na slabo razvijeno tržište kapitala. Berza u Srbiji nije ozbiljno funkcionisala već decenijama, što ograničava mogućnosti ulaganja. Pašanović upozorava da svi učesnici na tržištu, od investitora do krajnjih kupaca, se bore za iste nekretnine, posebice u urbanim sredinama.
Govoreći o cenama kuća u okolini Beograda, on napominje da se mogu pronaći nekretnine već od 8.000 evra, ali se interesovanje smanjuje zbog nedostatka pratećih sadržaja i usluga. „Ljudi traže infrastrukturu koja uključuje pozorišta, bolnice i škole. Svi žele da žive kvalitetno, što često podrazumeva određeni društveni život,“ dodaje on.
Nekretnine u naseljima sa kompletnom infrastrukturom, kao što su Bežanijska kosa, Višnjička banja i Surčin, beleže rast potražnje i cenovnih vrednosti. Pašanović smatra da levu obalu Dunava ima značajan potencijal koji još uvek nije iskoristila, uprkos blizini glavnim gradskim atrakcijama.
Inflacija, prema njegovim rečima, ne igra značajnu ulogu u poskupljenju nekretnina, ali mnogi ulagači gledaju na nekretnine kao način očuvanja vrednosti novca. „Inflacija se više oseća na prehrambenim proizvodima, dok ulaganje u nekretnine može amortizovati njen uticaj“, napominje stručnjak.
U pogledu regionalnih razlika, jug i istok Srbije beleže značajniji rast, dok zapadna Srbija, zbog oštećenih industrijskih kapaciteta, zaostaje. S obzirom na to da su nekada velike kompanije pružale ekonomski osnov regionu, njihovo odsustvo ostavlja posledice na tržište.
Pašanović naglašava da stabilna lokalna ekonomija, radna mesta i redovna primanja čine osnovu uspeha u ovoj oblasti. „Uz prosečnu platu od 1.100 do 1.200 evra, dvoje zaposlenih može kvalitetno da živi i kupi stan u manjim mestima po znatno nižim troškovima nego u Beogradu,“ objašnjava on.
Cene nekretnina, prema Pašanoviću, predstavljaju pokazatelj stabilnosti društva i ekonomije. Pad cena može signalizirati probleme, dok stabilne ili rastuće cene ukazuju na prosperitet. „Ne želimo da cene padaju, već da rastu naši prihodi, da više zarađujemo i priuštimo skuplje nekretnine,“ zaključuje Pašanović, naglašavajući važnost edukacije i razvoja.
Sve u svemu, tržište nekretnina u Srbiji trenutno pokazuje trendove stabilnosti i rasta, uz prisustvo izazova koji će oblikovati budućnost investicija u ovoj oblasti. Kroz dalju profesionalizaciju i povećanje poverenja u tržište, Srbija može postati još privlačnija destinacija za ulaganje u nekretnine.