Tokom posljednjeg vijeka, Gradiška je bila pogođena različitim zaraznim bolestima poput kolere, boginja, sušice, malarije i tifusa. U borbi protiv ovih bolesti, tadašnje vlasti su primjenjivale veoma radikalne mjere suzbijanja zaraze.
Istorčar Bojan Vujčić, direktor JU „Zavičajni muzej“ Gradiška, istražio je ove epidemije zaraznih bolesti u knjizi „Bosanska Gradiška i okolina u Prvom svjetskom ratu“.
1914. godine, sa povlačenjem austrougarske vojske iz Srbije, u Gradišku je stigla kolera. Zemaljska vlada je poslala telegram koji je potvrdio da su komordžije prenele kolera iz Srbije u Bosansku Gradišku, te su izvršeni hitni higijenski radovi po cijelom gradu.
U junu 1915. godine, zbog epidemije kolere, zabranjen je prelazak preko rijeke Save. Apotekar Stjepan Varijačić je dobio upute o ekonomičnoj upotrebi lijekova za suzbijanje kolere.
Nakon kolere, malarija je zahvatila Bosansku Gradišku, gdje su oboljeli ratni zarobljenici. U narednim godinama, širenje zaraznih bolesti poput ospica, boginja i tifusa izazvalo je velike probleme u tom području.
Lokalni ljekari kao dr Engel i dr Vasiljević su se borili protiv ovih epidemija, a Gradsko vijeće donosilo je odluke o zapošljavanju novih doktora radi bolje zaštite stanovništva. Napori za suzbijanje zaraznih bolesti nastavljeni su i nakon Prvog svjetskog rata.
Direktor Bolnice Gradiška, Rajko Dodik, najavio je objavljivanje monografije o istoriji zdravstva u tom području, što će biti važan doprinos očuvanju istorije ovog važnog društvenog sektora. Ova monografija će obuhvatiti period od Austrougarske do današnjeg vremena i biti dragocjen izvor informacija o borbi protiv zaraznih bolesti u Gradiški.
Cjelokupna analiza epidemija zaraznih bolesti u Gradiški tokom prošlog vijeka pruža uvid u važnost higijene i zdravstvene zaštite u tom periodu, te naglašava značaj očuvanja istorijskih podataka o ovim događajima. Monografija o istoriji zdravstva u Gradiški će biti važan dokument o ljudskoj borbi protiv bolesti i važan doprinos medicinskoj historiografiji.
