Stjepan Mesić, bivši predsednik Republike Hrvatske i poslednji predsednik Predsedništva SFRJ, nedavno je izneo svoje zabrinutosti o problemu ustašizacije mladih ljudi u Hrvatskoj. Ovaj fenomen, kako ističe Mesić, predstavlja ozbiljan izazov za društvo, a njegovu prisutnost podržava trenutna politika koju sprovodi državni vrh, posebno premijer Andrej Plenković i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
Mesić je dao ovaj intervju Centru za društvenu stabilnost u Zagrebu, kao deo dokumentarnog filma „Anatomija obmane – Vukovar“. Ovaj film je završni deo trilogije koja istražuje ratne traume i pitanje istine u kontekstu bivše Jugoslavije. Njegova izjava dolazi u vreme kada je Hrvatska suočena s rastućim brojem nacionalističkih stavova među mladima, koji su često inspirisani ustaškim ideologijama iz Drugog svetskog rata.
Prema Mesiću, proces ustašizacije nije samo rezultat individualnih stavova, već je evidentan i u institucionalnim politikama koje favorizuju reinterpretaciju istorije. On ukazuje na to da obrazovni sistem često ne pruža adekvatne informacije o prošlosti, što može doprineti romantičarenju ustaških ideala među mladima. U tom smislu, Mesić naglašava važnost obrazovanja koje bi promovisalo kritičko razmišljanje i razumevanje stvarnih istorijskih događaja.
Jedan od ključnih faktora koji podležu ovom procesu jeste prenos poruka putem različitih medija i društvenih mreža. Mesić ističe da se na internetu lako nalaze platforme koje glorifikuju ustaštvo, nudeći mladima alternativnu verziju istorije koja je često iskrivljena. To stvara plodno tlo za radikalizaciju i jačanje neonacističkih ere. Prema podacima različitih istraživanja, postoji porast u broju ekstremističkih grupa u Hrvatskoj, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije.
Mesić se takođe bavi ulogom vlade u ovom procesu, i smatra da trenutna administracija ne preduzima dovoljnu akciju kako bi se ovaj fenomen suzbio. Kritikuje aktuelne vlasti zbog njihovog pasivnog pristupa, navodeći da se prečesto ignoriraju incidenti inspirisani mržnjom ili nacionalizmom. To stvara osećaj nekaznjenosti među onima koji se upuštaju u takvo ponašanje, što može dovesti do još većih problema u budućnosti.
Osim toga, on se osvrće i na uticaj ekstremnih stavova na društvenu koheziju i jedinstvo. Kroz politiku koja favorizuje ekstremizam, Hrvatska se suočava s rizikom razdruživanja društva, gde će različite grupe biti u stalnoj sukobu, a to može imati dugoročne posledice na stabilnost i mir u zemlji.
U kontekstu toga, Mesić apeluje na društvo da se više angažuje u borbi protiv ovakvih ekstremističkih ideologija. Kaže da je ključna edukacija, ali i javna svest o opasnostima koje nosi glorifikacija ustaštva. Mesić smatra da svi, kako pojedinci tako i institucije, trebaju aktivno raditi na ozdravljenju društva i stvaranju tolerantnijeg i inkluzivnijeg okruženja.
Ova tema je posebno aktuelna u svetlu nedavnih događaja u Hrvatskoj, gde se nacionalistički sentimenti često pojavljuju na površini, posebno tokom obeležavanja istorijskih datuma koji su značajni za ustaški pokret. Mesić naglašava potrebu za otvorenom i iskrenom raspravom o prošlosti, kako bi se izbeglo ponavljanje istih grešaka.
Na kraju, Mesić se nada da će njegova izjava doprineti širenju svesti o opasnostima ustašizacije mladih i podstaći društvenu debatu o ovim pitanjima. U svojoj borbi za istinu i pravdu, Mesić poziva sve odgovorne na akciju i inicijativu da se protiv ovakvih pojava bore na način koji će obezbediti bolje sutra za sve nove generacije.