Ljeti je u gradovima često nepodnošljivo vruće zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Da li u mjere koje mogu da se preduzmu spadaju i tzv. koridori hladnog vazduha? Gradovi se posebno jako zagrijavaju ljeti, a sunčeva toplota se upija i zadržava u betonu i asfaltu, čime se stvaraju i tople noći koje remete zdrav san. Kako ohladiti gradove? Da li su takozvani koridori hladnog vazduha od pomoći?
Koridori hladnog vazduha su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i veoma široke ulice sa zelenilom. Oni omogućavaju da se hladan vazduh struji u gradovima i da se tako donekle rashlade. Topografija je takođe važna jer hladan vazduh je teži od toplog i skuplja se pri tlu. Gradovi u dolinama, na kosinama ili na obroncima brda mogu da profitiraju od tog hladnog vazduha kroz koridore koji dopiru do centra grada.
Za hlađenje gradova mogu se primjeniti različite mjere poput sađenja drveća uz ulice, smanjenja broja motora na fosilna goriva, ozelenjavanja krovova i fasada, kao i povećanja parkova i vodenih površina. Važno je pratiti i klimatske analize kako bi se donijele odluke koje će doprinijeti hlađenju gradova i povećanju životnog kvaliteta.
Gradovi širom svijeta već su prepoznali važnost ovih mjera za borbu protiv ekstremnih temperatura i stvaranje ugodnijeg okruženja za svoje stanovnike. Uvođenje koridora hladnog vazduha može biti korak u pravom smjeru ka očuvanju prirodnog hlađenja okoline i smanjenju tropskih noći. Svi ovi napori su važni kako bi se stvorili gradovi ugodniji za život i boravak, te kako bi se smanjile negativne posljedice ekstremnih temperatura na zdravlje ljudi i okoliš.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
