Šta bi se dogodilo Tokiju ako Fudži eruptira

Nikola Milinković avatar

Gradske vlasti Tokija nedavno su objavile video koji je generisan uz pomoć veštačke inteligencije, a koji mosta na pitanje šta bi se moglo desiti u japanskoj prestonici u slučaju erupcije ugašenog vulkana Fudži. Ovo je prvi put da se veštačka inteligencija koristi kako bi se bolje razumele moguće posledice ovakve erupcije i kako bi se, ujedno, podstakli građani Tokija da budu spremniji za vanredne situacije.

U video klipu, koji traje tri minuta, ističe se da bi u slučaju erupcije, pepeo počeo da pada na Tokio već jedan do dva sata nakon početne eksplozije, sa mogućim akumulacijama na tlu od dva do deset centimetara. Kada je Fudži poslednji put eruptirao 1707. godine, erupcija i padavine pepela trajale su čak dve nedelje. Tokom tog događaja, vulkanski pepeo prouzrokovao je velike probleme za stanovništvo, a slični scenariji mogu se očekivati i u budućnosti.

U videu se naglašava da vulkanski pepeo sadrži sitne, oštre čestice koje predstavljaju različite rizike po zdravlje i društvo. Ovi rizici nisu zanemarljivi, s obzirom na to da se pepeo lako raspršuje vetrom, a Fudži se nalazi samo 100 kilometara od Tokija. Iako se pepeo može bendžirati na sličan način kao sneg, njegova obradivost nije jednostavna; mora se ručno ukloniti, a kada pokisne, stvrdnjava se, što može dovesti do problema s električnom energijom.

Osim zdravstvenih rizika, video takođe upozorava na moguće probleme u saobraćaju. Pepelom pogođene železničke pruge i aerodromske piste mogle bi potpuno zaustaviti javni prevoz. Očekuje se da bi smanjena vidljivost i rizik od proklizavanja guma na pokrivenim kolovozima dodatno otežali situaciju. Za dvotočkaše, situacija postaje još ozbiljnija, jer se procenjuje da bi pepeo od više od 10 cm u suvim uslovima ili tri cm po kiši mogao onemogućiti njihovo funkcionisanje.

Osim toga, procena je da bi erupcija dovela do obustave javnog prevoza, a mnogi građani bi mogli ostati blokirani, slično situaciji nakon zemljotresa i cunamija iz marta 2011. godine. Stoga, vlasti savetuje građanima da obezbede zalihe hrane za tri dana ili duže, kako bi se spremili za dugotrajne prekide u snabdevanju i transportu.

U slučaju kiše, može doći do dodatnih problema. Moker pepeo, koji se nakuplja na antenama i električnim vodovima, potencijalno može izazvati masovne nestanke struje i poremećaje u telekomunikacijama. Vlasti savetuju nošenje maski i zaštitnih naočara prilikom izlaska, kako bi se ublažili štetni efekti pepela na zdravlje; pepeo može izazvati iritaciju očiju i probleme sa disanjem, posebno kod osoba s prethodnim oboljenjima.

“Pošto ne znamo kada će Fudži eruptirati i prekriti nas vulkanskim pepelom, moramo se naoružati činjenicama i pripremiti za katastrofu u svakodnevnom životu kako bismo zaštitili sebe i svoje najbliže,” zaključuje narator u videu. S obzirom na ovu pretnju, važno je postaviti planove evakuacije, obezbediti osnovne potrepštine i ostati informisan o mogućim rizicima i koracima koje treba preduzeti u slučaju nužde.

Tokom proteklih godina, Japanci su pokazali veliku otpornost i spremnost na vanredne situacije, ali ovaj video i upotreba veštačke inteligencije naglašavaju potrebu za kontinuiranim obrazovanjem i pripremom. U ovim vremenima prepunim nepredvidivosti, ključno je da varijabilni rizici, poput vulkanskih erupcija, budu pažljivo proučavani i planirani, kako bi se izbegle teške posledice po ljudstvo i društvo u celini. To predstavlja izazov, ali istovremeno i priliku za unapređenje pripremnih procedura i tehnika korišćenja savremene tehnologije u cilju očuvanja bezbednosti i zdravlja građana.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: