Srpska planina „buknula“

Nikola Milinković avatar

Nagla kupovina placeva i intenzivna gradnja na Tari započeli su u vreme pandemije 2020. godine, kada su mnogi ljudi iz urbanih sredina potražili mirno utočište na ovoj planini. Rad na daljinu postao je sve popularniji, što je dodatno povećalo interesovanje mladih za izgradnju vikendica i turističkih objekata.

Zorka Radojičić, načelnica opštinske uprave u Bajinoj Bašti, naglašava da je gradnja na Tari striktno regulisana važećim urbanističkim planovima i zakonima. „Prema zakonu, mogu da se grade kako stambeni, tako i turistički objekti, ali za svaku parcelu postoje jasna pravila. Urbanističkim planom je definisano šta je dozvoljeno, na kojim zonama i pod kojim uslovima,“ kaže Radojičić.

Interesovanje investitora fokusira se na lokacije kao što su Zaovine, Rastište, Perućac, Kaluđarske bare i posebno Konjska reka, gde se najčešće traže dozvole za gradnju. Tokom 2021. i 2022. godine došlo je do naglog porasta zahteva za građevinske dozvole, dok su 2023. i 2024. godine zabeleženi manji broj. Radojičić ističe da danas opština Bajina Bašta ima dva inspektora zadužena za kontrolu gradnje, u poređenju sa jednim iz 2020. godine.

Kontrolu gradnje sprovodi i Nacionalni park Tara, kao i republička građevinska inspekcija, u zavisnosti od nadležnosti. „U ovoj godini imamo značajno manje prijava nego prethodnih godina. Stigle su svega dve do tri prijave građana, dok su čuvari iz Nacionalnog parka zabeležili desetak do petnaest slučajeva bespravne gradnje,“ ističe Radojičić. Na svaku prijavu opština reaguje odmah i inspektori izlaze na teren.

Svi koji žele da izgrade vikendicu ili neki drugi objekat na Tari moraju prvo da se obrate Odeljenju za urbanizam i imovinsko-pravne poslove opštine Bajina Bašta. Nakon izdavanja informacija o lokaciji, pribavljaju se lokacijski uslovi i saglasnosti, pre nego što se dobije građevinska dozvola. Svaka parcela se nalazi u određenoj zoni sa unapred definisanim uslovima, koji uključuju visinu objekta, materijale i druge parametre koji moraju da se uklapaju u ambijent.

Period nakon 2020. godine bio je obilježen naglom ekspanzijom bespravne gradnje. Nadležne službe Nacionalnog parka Tara, zajedno sa inspekcijama i pravosudnim organima, aktivno su pokrenule postupke protiv nelegalno izgrađenih objekata. „Sve te objekti su predmet presuda i kazni. Olakšavajuća okolnost je to što je Tara imala urbanističko-planska dokumenta poslednjih dvadesetak godina, a Prostorni plan posebne namene jasno definiše gde i pod kojim uslovima može da se gradi,“ objašnjava Ranko Milanović iz NP Tara.

Objekte je potrebno graditi u skladu sa ambijentom, prateći smernice o spratnosti i korišćenju prirodnih materijala poput drveta i kamena. Milanović dodaje da je gradnja disperzovana na više mikrocelina, što sprečava prekomernu urbanizaciju i očuvanje prirodne okoline.

Iako bespravna gradnja još uvek postoji, ona je danas znatno smanjena u odnosu na period neposredno nakon pandemije. Opština i Nacionalni park nastavljaju da prate situaciju i sprovedu potrebne mere kako bi se očuvala prirodna lepota Tare i osiguralo poštovanje urbanističkih normi. Razvoj infrastrukture i turizma, uz obezbeđivanje kvaliteta života stanovnicima, predstavljaju prioritete za lokalnu vlast.

Zahvaljujući ovim naporima, očekuje se da će Tara ostati ne samo omiljena destinacija za odmor već i prostor za održiv razvoj, koji će doprineti očuvanju prirode i unapređenju kvaliteta života. Opština i stanovnici Tare nastavljaju da rade zajedno kako bi obezbedili da ovaj prelepi deo Srbije ostane što manje pogođen negativnim efektima urbanizacije.

Nikola Milinković avatar