Situacija između Moskve i Kijeva izgleda kao da vodi ka vrsti korejskog scenarija, gdje se primirje postiže tek kada se obe strane dovoljno iscrpe. Obe strane imaju dovoljno resursa za vođenje rata iznurivanja, što znači da uslovi za postizanje primirja još nisu ispunjeni. Ovo su izjavili istraživač Instituta za međunarodnu politiku i privredu Vladimir Trapara. Rusko-ukrajinski rat traje već dve godine, a situacija se ne čini kao da će se brzo promijeniti.
Trapara smatra da obe strane mogu proglasiti vrstu pobjede kada se postigne primirje na liniji razgraničenja, iako ni jedna strana neće biti u potpunosti zadovoljna tim dogovorom. Kompletna analiza sukoba dostupna je korisnicima Tanjugovih servisa.
Rusko-ukrajinski rat započeo je zbog ukrajinske opozicije protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, a situacija je eskalirala kada je Rusija anektirala Krim. Od tada su se ukrajinske snage borile protiv proruskih separatista, a sukobi su odnijeli na stotine života i dovele do humanitarne krize u regiji.
Međunarodna zajednica osudila je Rusiju zbog njihove uloge u sukobu, dok je Rusija tvrdila da brani ruske interese u Ukrajini. SAD i EU uvele su sankcije Rusiji zbog njenog uplitanja u sukob, ali situacija se nije znatno promijenila.
Rusija je također podržavala separatističke pokrete u istočnoj Ukrajini, pružajući im vojnu i financijsku podršku. Ovi separatisti su proglasili nezavisnost od Kijeva, ali većina međunarodne zajednice smatra ih teroristima.
Ukrajina je, s druge strane, tražila podršku od zapadnih saveznika u borbi protiv ruske agresije, ali nije uspjela da dobije adekvatnu vojnu podršku. Većina zapadnih zemalja pružila je političku podršku Kijevu, ali su se suzdržavali od slanja vojnih trupa u regiju.
Situacija u Donbasu, istočnom regionu Ukrajine gdje se vode najveći sukobi, i dalje ostaje napeta. Povremeno dolazi do kršenja primirja i eskalacije sukoba, ali nijedna strana nije uspjela zauzeti značajne teritorijalne dobitke.
Rusija je također izgradila most koji povezuje Krim sa ruskom teritorijom, što je izazvalo osudu zapadnih zemalja. Krim je i dalje predmet spora između Rusije i Ukrajine, ali se čini da su obe strane prihvatile trenutnu situaciju kao trajnu.
Ukrajina je također u sukobu sa ruskim energetskim sektorom, jer se oslanja na uvoz ruske nafte i plina. Ovo je dovelo do velikih ekonomskih problema za Kijev, ali su se pokušali diversificirati svoje izvore energije i smanjiti njihovu ovisnost o Rusiji.
Međunarodne organizacije kao što su UN i OEBS pokušavaju posredovati u sukobu između Rusije i Ukrajine, ali se čini da je malo pomaka u postizanju trajnog primirja. Iako su pregovori o prekidu vatre povremeno dali rezultate, uskoro su se ponovno rasplamsali sukobi.
Situacija u Donbasu i dalje je vrlo neizvjesna, a civilno stanovništvo trpi najviše posljedice sukoba. Humanitarne organizacije pokušavaju pružiti pomoć ugroženim građanima, ali im je ograničen pristup zbog vojnih sukoba.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o rješavanju sukoba, ali je istaknuo da neće prihvatiti nikakva rješenja koja bi ugrozila suverenitet Ukrajine. Putin je izrazio spremnost za dijalog, ali se čini da je još uvijek daleko od postizanja trajnog primirja.
Rusko-ukrajinski rat je jedan od najdugotrajnijih sukoba u Europi i predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti u regiji. Međunarodna zajednica treba uložiti veće napore u pronalaženju mirnog rješenja sukoba i osigurati da se svi zaraćeni strane poštuju međunarodno pravo i ljudska prava.
