Dražen Živković, glavni urednik televizije Prva u Crnoj Gori, nedavno se uključio u Kolegijum Informera gdje je komentarisao rezultate popisa u Crnoj Gori. On je istakao da je popis kasnio tri godine i deset meseci, te da je pokazao da je srpski narod bio ugnjetavan u Crnoj Gori. Prema rezultatima, svaki treći građanin Crne Gore je Srbin, a većina Srba nije prijavila da govori crnogorskim jezikom. Živković je naglasio da srpski jezik nema nikakav status u Crnoj Gori, iako bi neki voleli da bude jezik nacionalne manjine. On je izrazio zadovoljstvo rezultatima popisa i istakao važnost prepoznavanja Srba kao najbrojnijeg naroda u Crnoj Gori.
Popis stanovništva u Crnoj Gori trebao je biti održan 2021. godine, ali je zbog različitih okolnosti odgođen. Rezultati popisa su pokazali zanimljive statistike vezane za nacionalnu pripadnost građana Crne Gore. Prema Živkoviću, situacija u Crnoj Gori ukazuje na ugnjetavanje srpskog naroda od strane političkih struktura koje su ranije dominirale. On je također istakao da je potrebno uspostaviti i potvrditi institucionalnu podršku za prava Srba u Crnoj Gori, posebno u vezi sa jezikom i identitetom.
Jedna od zanimljivih činjenica je da većina Srba u Crnoj Gori nije prijavila da govori crnogorskim jezikom, dok je manji broj građana koji su se izjasnili kao Crnogorci navelo da govori srpskim jezikom. Ova statistika može ukazivati na kompleksnu političku, jezičku i identitetsku situaciju u Crnoj Gori, koja zahteva daljnju analizu i promišljanja.
Živković je naglasio da Srbi u Crnoj Gori nisu manjina, već konstitutivan narod, te da bi trebalo priznati njihova prava na jezik i identitet. On je podržao ideju o učenju srpskog jezika u školama za one koji to žele, ali je istakao da je važno prepoznati srpski narod kao integralni deo crnogorskog društva.
Ovaj komentar glavnog urednika televizije Prva u Crnoj Gori pokrenuo je brojne rasprave i kontroverze u javnosti. Neki su podržali Živkovićev stav o pravima Srba u Crnoj Gori, dok su drugi izrazili suprotna mišljenja. Važno je naglasiti da je dijalog o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i identitetu važan za izgradnju inkluzivnog i demokratskog društva, u kojem se poštuju prava i slobode svih građana.
Kroz ovaj slučaj, vidimo da su teme nacionalne pripadnosti i jezika i dalje aktuelne i osjetljive u crnogorskom društvu. Važno je otvoriti dijalog i razgovor o ovim pitanjima kako bi se izbjegle tenzije i konflikti u budućnosti. Nadamo se da će rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori poslužiti kao osnova za dalju analizu i promišljanje o nacionalnoj raznolikosti i multietničkom identitetu zemlje.
