Rusija i Iran privremeno izbjegavaju sankcije korištenjem pretovarnih luka u susjednim zemljama
Rusija i Iran uspješno izbjegavaju učinke zapadnih sankcija tako što koriste pretovarne luke u svojim susjednim državama, navodi se u analizi objavljenoj na „DW“.
Kada je riječ o Rusiji, bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu u izbjegavanju sankcija tako što nabavljaju proizvode s Zapada koje potom snabdijevaju Rusiju.
„DW“ navodi da je ova trgovina preko granice gotovo nemoguće kontrolirati, pa se tako događa da je u Armeniji prodaja njemačkih automobila i auto dijelova skoro desetostruko porasla.
Rusija je 22. februara ove godine, kada su joj nametnute trinaeste sankcije od strane Evropske unije, postala zemlja s najviše sankcija na svijetu, ali unatoč tome je povećala procjenu ekonomskog rasta ove godine s 2,3 na 2,8 posto, dok procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ide do 3,2 posto, navodi „DW“.
MMF navodi da se rusku ekonomiju pokreću državni izdaci vezani za rat u Ukrajini i visoki prihodi od izvoza nafte, koja je pod teškim sankcijama zapadnih država.
Kada je riječ o Iranu, čija prodaja nafte također pati pod sankcijama, „DW“ piše da je gotovo nesmetano izvozi naftu u Kinu.
„Ako vjerujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Ni jedan barel. Umjesto toga, uvozi mnogo više malezijske sirove nafte. Toliko da, prema službenim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego dvostruko više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi“, rekao je stručnjak za naftu Xavier Blas.
Iran već dugi niz godina koristi Ujedinjene Arapske Emirate kao svoju pretovarnu luku za izbjegavanje sankcija, gdje iranska nafta postaje malezijska.
Stručnjaci za sankcije ocjenjuju da je svrha sankcija, pored one neuspjele – da promijene ponašanje zemlje koja je pogođena, zapravo da se njima iskaže politički stav.
„Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopće nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo“, objašnjava Kristijan von Zest, stručnjak za sankcije iz Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije.
