Naučnici sa Univerziteta Sanšajn Koust u Australiji su otkrili da zagađenje i drugi faktori iz životne sredine mogu uticati na promenu pola kod divljih ptica, što je do sada smatrano veoma retkom pojavi. Ovo otkriće otvara nova pitanja o tome kako faktori iz okoline mogu oblikovati biologiju i reprodukciju ovih životinja.
Istraživanje je obuhvatilo pet uobičajenih vrsta australijskih ptica, uključujući kukabure, svrake i lori papagaje. Rezultati su pokazali da je oko šest procenata analizanih jedinki imalo hromozome jednog pola, ali reproduktivne organe koji su bili karakteristični za suprotni pol, što je značajno za razumevanje mehanizama koji stoje iza određivanja pola kod ovih ptica.
Dominik Potven, koautorka studije, naglasila je da ovo otkriće ukazuje na to da određivanje pola kod divljih ptica nije striktno definisano pri rođenju, već može ostati promenljivo čak i u odrasloj dobi. Ona je sprovela DNK analize na skoro 500 jedinki i otkrila zanimljive promene u njihovim reproduktivnim organima.
Većina zabeleženih slučajeva promena pola odnosila se na genetski ženske ptice koje su razvile muške polne žlezde. Međutim, postoje i izuzeci. U jednom slučaju, kod jedne kukabure genetski muškog pola otkriveni su veliki folikuli i proširen jajovod, što sugeriše da bi ova ptica mogla nedavno proizvoditi jaja. Ovo dodatno komplikuje razumevanje mehanizama koji utiču na proizvodnju polnih organa kod divljih ptica.
U biologiji, promena pola je već poznata kod određenih vrsta riba i reptila, dok se kod ptica i sisara to smatra retkom pojavom. Ranija istraživanja su takođe pokazala da faktori poput zagađenja ili povišene temperature mogu izazvati promene pola kod žaba, ali je do sada bilo malo dokaza o sličnim fenomenima kod ptica.
Uzrok ovih promena kod ptica još uvek nije precizno utvrđen, ali se sugeriše da hemikalije koje ometaju hormonski sistem u prirodnim staništima mogu igrati značajnu ulogu. Pretpostavlja se da su zagađivači vrlo prisutni u životnim sredinama ovih ptica, a njihovo delovanje može imati ozbiljan uticaj na reproduktivne sposobnosti i opstanak ovih vrsta.
Prema rečima naučnika, razumevanje uzroka i mehanizama koji dovode do promena pola je ključno za očuvanje biodiverziteta. S obzirom na to da se ptice suočavaju s različitim ekološkim pritiscima, važno je istražiti i pratiti kako se te promene manifestuju u različitim vrstama.
Istraživači upozoravaju da su promene pola veoma složene i mogu biti povezane sa različitim faktorima, uključujući genetske, hormonale, ali i uticaje iz životne sredine. Osim toga, potrebno je više istraživanja kako bi se razjasnilo šta se tačno događa na genetskom nivou i koje još posledice mogu proizaći iz ovih promena.
U zaključku, pronađeni podaci daju nove uvide u biologiju divljih ptica i naglašavaju potrebu za daljim istraživanjem njihovih reproduktivnih mehanizama. U svetlu mogućih uticaja zagađenja, važno je raditi na strategijama očuvanja ovih vrsta i njihovih staništa. Razumevanje ovih kompleksnih interakcija može biti ključno u društvenim naporima da se očuva divlji svet i unapredi naučno razumijevanje ovih fascinantnih stvorenja. Dominik Potven je napomenula da su ovakva istraživanja od ključnog značaja za tačnost i relevantnost naučnog razumevanja ptica, kao i za njihovu zaštitu i očuvanje.