Prosek veći od 100.000 dinara u 10 beogradskih opština, kako je u ostatku Srbije

Nikola Milinković avatar

Prosečna neto plata u oktobru

Prosečna oktobarska neto plata u Srbiji iznosila je 98.538 dinara, ali razlike među regionima, opštinama i gradovima su značajne. Prema istraživanju, najviši prosek plate zabeležen je u beogradskoj opštini Stari grad i iznosio je 172.178 dinara, dok je najniži prosek zabeležen u Bojniku, sa 65.657 dinara.

Kada je reč o regionima, najveći prosek plata ostvaren je u Beogradu, 123.479 dinara, dok je u Vojvodini taj prosek iznosio 93.310 dinara, a u Južnoj i Istočnoj Srbiji 84.628 dinara. Najmanja primanja u proseku zabeležena su u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, sa 83.642 dinara.

Interesantno je da je prosek veći od 100.000 dinara ostvaren u 10 beogradskih opština, uključujući Staro Grad, Vračar, Voždovac, Zvezdaru, Zemun, Lazarevac, Novi Beograd, Palilulu, Savski venac i Čukaricu. Van Beograda, šestocifreni prosek plata zabeležen je u Novom Sadu, Boru, Majdanpeku, Kostolcu i niškoj opštini Medijana.

Na drugoj strani, u mestima sa najmanjim primanjima – prosek manji od 70.000 dinara – nalaze se osim već pomenutog Bojnika, i Blace, Preševo, Vranjska Banja, Crna Trava, Leban i Vlasotince.

Ovi podaci pokazuju značajne regionalne razlike u primanjima i oslikavaju ekonomske prilike u različitim delovima Srbije. Dok neki gradovi i opštine beleže visoke plate iznad proseka, druga mesta se suočavaju sa niskim primanjima, što može imati dugoročne posledice na njihovu ekonomsku situaciju.

Pored regionalnih razlika, bitno je istaći i rodne razlike u platama. Nažalost, žene u Srbiji i dalje zarađuju manje od muškaraca za isti ili sličan posao, a ova razlika je posebno izražena u ruralnim područjima. Potrebno je raditi na smanjenju rodne diskriminacije i obezbediti ravnopravne uslove za sve radnike, bez obzira na pol.

Vlasti i društvo kao celina treba da prepoznaju ove probleme i preduzmu odgovarajuće mere kako bi se smanjile nejednakosti u platama i poboljšala ekonomska situacija siromašnijih regiona. Edukacija, ulaganje u infrastrukturu, podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mesta su samo neki od koraka koji mogu doprineti većoj ekonomskoj prosperitetu celokupne zemlje.

Stabilan rast plata i smanjenje ekonomskih nejednakosti su ključni ciljevi koje bi Srbija trebala da teži, kako bi svim građanima pružila adekvatne uslove za dostojanstven život. Implementacija konkretnih mera i politika koje će doprineti boljoj raspodeli bogatstva i većoj inkluzivnosti ekonomije su od vitalnog značaja za dalji ekonomski razvoj zemlje.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: