Prodato pola milijardi karata manje nego prošle godine

Aleksandra Popović avatar

U poslednjoj godini, prodaja bioskopskih karata širom sveta opala je na 4,8 milijardi, što predstavlja pad od 500 miliona karata u poređenju sa 2023. godinom. Ovo predstavlja smanjenje od 8,8 procenata u 2024. godini, što je prvi značajan pad od pandemije COVID-19, kako je izveštio Evropski audiovizuelni opservatorijum (EAO) na konferenciji u okviru Filmskog marketa u Kanu. Martin Kanzle iz EAO-a naznačio je da je taj pad rezultirao procenjenim prihodom od 28 milijardi evra.

Posle katastrofalne godine 2020, kada su bioskopi bili zatvoreni usled zdravstvenih mera, poseta bioskopima je u velikoj meri rasla. U trenutnoj godini, poseta bioskopima iznosi 68 odsto nivoa iz 2019. godine, koja je bila poslednja godina pre pandemije. U prethodnoj godini, taj procenat je bio nešto iznad 70. Na evropskom kontinentu, situacija izgleda malo bolje, jer poseta bioskopima dostiže 75 procenata nivoa iz 2019. godine, a pad broja prodatih karata u 2024. iznosi samo 1,7 procenta.

Međutim, situacija nije jedinstvena širom sveta. Na primer, Kina, kao najveće svetsko tržište sa 21 odsto udela, beleži dramatičan pad od 22 procenata kada je u pitanju poseta bioskopima. U Evropi, Francuska i Irska se ističu po visokom prosečnom broju gledalaca, dok druge zemlje beleže različite rezultate.

Što se tiče produkcije filmova, 81 odsto filmova dolazi iz tri zemlje: Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Indije. Ove zemlje dominiraju filmskom industrijom, ali način na koji se njihovi filmovi distribuiraju i prodaju varira. Dok se kineski i indijski filmovi većinom prodaju na domaćem tržištu, američki filmovi imaju značajnu prednost zahvaljujući širokoj međunarodnoj distribuciji i gledalačkom interesovanju širom sveta. Od 20 najuspešnijih filmova na evropskom tržištu, čak 18 su američki filmovi, što dodatno potvrđuje dominaciju holivudske produkcije.

Pandemija je imala dugotrajne posledice na bioskopsku industriju, a uprkos oporavku koji je usledio u poslednjim godinama, evidentno je da su se navike gledalaca promenile. S obzirom na povećanu dostupnost striming servisa i online platformi, mnogi ljudi više ne smatraju odlazak u bioskop kao obavezan deo zabave, što može uticati na buduće prodaje karata.

Analitičari predviđaju da bi ovakvi trendovi mogli dovesti do daljih promene u bioskopskoj industriji. Dok se bioskopi bore da vrate posetioce, neki stručnjaci veruju da bi mogli biti potrebni novi modeli poslovanja, uključujući kombinaciju bioskopske i kućne distribucije kako bi se privukli gledaoci. Filmske kuće mogu da istraže ekskluzivne projekte i angažovanje publike putem događaja uživo, kako bi oživeli iskustvo odlaska u bioskop.

Nedavna istraživanja takođe pokazuju da su navike gledalaca različite u zavisnosti od geografskih lokaliteta. U Evropi, ljudi su skloniji da se vraćaju bioskopima više nego u Aziji i Americi, gde se pandemija reflektuje na drugačiji način. Sa rastućom konkurencijom online platformi, bioskopi će morati da nastave da se adaptiraju i razvijaju kako bi privukli publiku.

U celini, situacija u bioskopskoj industriji ukazuje na kompleksne izazove sa kojima se suočava. Iako se čini da se tržište oporavlja, perspekcija za budućnost ostaje neizvesna. Međutim, posle svih promjena i izazova, bioskop i dalje ostaje važno mesto za uživanje u filmovima i zajedničko deljenje iskustava. Kako će se tržište razvijati u narednim godinama zavisiće od sposobnosti industrije da se prilagodi potrebama i željama publike u ovom novom svetu zabave.

Aleksandra Popović avatar

uredništvo preporučuje: