Mašinerija medija u vlasništvu Dragana Šolaka i opozicija kojom rukovodi Dragan Đilas trenutno su u punoj brzini protiv uvođenja obaveznog vojnog roka u Srbiji. Svaki dan donosi nove naslove koji pokušavaju da umanje značaj vojnog roka od 75 dana, da ga ismeju ili da pronađu načine kako ga izbeći. Istovremeno, i sa Kosova i sa domaće političke scene stižu napadi na ovu odluku. Bivši načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš se takođe pojavljuje u medijima izražavajući negativne stavove, zaboravljajući da Hrvatska, članica NATO-a, već ima obavezan vojni rok i pre nas.
Ponoš smatra da vojnici koji provedu 75 dana u vojnoj obuci neće biti sposobni za odbranu zemlje. Kritikovao je odluku o uvođenju vojnog roka navodeći da će vojnici samo čistiti prazne kasarne, a neće biti osposobljeni za vožnju tenkova. Međutim, bivši oficir KOS-a, Ljuban Karan, podržava odluku o obaveznom vojnom roku, tvrdeći da će jačanje vojske unaprediti odbrambene sposobnosti zemlje i otkriti one koji žele oslabiti Srbiju.
Generalna proba za prikaz sposobnosti Vojske Srbije pod nazivom „Zastava 2024“ održana je na vojnom aerodromu u Batajnici, a prisustvovali su ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Milan Mojsilović. Odluka o obaveznom vojnom roku nailazi na podršku određenih struktura u društvu, dok se opozicija i medijska mašinerija trude da je diskredituju i ospore.
Ljuban Karan veruje da se protivnici obaveznog vojnog roka trude da oslabe vojsku i državu, te da je tema vojnog roka postala sredstvo za podsticanje straha i nezadovoljstva među građanima. Politički analitičar Darko Obradović smatra da je kritika obaveznog vojnog roka nepravedna i uvredljiva prema oficirima, te da je ovo pokušaj podrivanja poverenja u vojsku i državu. Umesto da se bave važnim temama, kritičari pokušavaju da manipulišu javnim mnjenjem kroz negativnu propagandu o obaveznom vojnom roku.
Ovakve debate i sukobi stavova oko uvođenja obaveznog vojnog roka jasno pokazuju duboke podele u društvu i političkoj areni. Dok jedni veruju da će jačanje vojske poboljšati nacionalnu odbranu i bezbednost, drugi smatraju da je obavezni vojni rok besmislen i nepotreban. Ključno je da se pronađe balans između vojne obuke i profesionalizma vojske kako bi država bila spremna da odgovori na sve bezbednosne izazove u budućnosti. U krajnjoj liniji, odluka o obaveznom vojnom roku treba da bude u skladu sa nacionalnim interesima i bezbednosnom strategijom zemlje.