Priština je zatražila od KFOR-a ovlašćenje za raspoređivanje tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga na sever Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija nakon eksplozije koja je oštetila kanal Ibar-Lepenac. Međutim, ovaj zahtev je bio odbijen od strane komandanta KFOR-a zbog bezbednosne procene i preduzetih akcija KFOR-a. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je potvrdio da je Priština uputila zahtev za slanje Kosovskih bezbednosnih snaga na sever AP KiM.
KFOR je 2013. godine potpisao obavezu sa institucijama na Kosovu i NATO-om, u skladu sa kojom su institucije na Kosovu zatražile ovlašćenje od komandanta KFOR-a za potencijalno raspoređivanje jedinica Kosovskih bezbednosnih snaga na severu Kosova. Međutim, komandant KFOR-a nije odobrio ovaj zahtev zbog svoje bezbednosne procene i preduzetih akcija.
Ova situacija je izazvala dodatnu napetost između Beograda i Prištine, kao i između Srbije i NATO-a. Postavlja se pitanje da li je ovo bio pokušaj Prištine da pojača svoju prisutnost na severu Kosova ili samo reakcija na eksploziju kanala Ibar-Lepenac.
Eksplozija koja se dogodila oštetila je kanal Ibar-Lepenac koji snabdeva vodom veći deo stanovništva na severu Kosova. Zbog toga je ovaj incident izazvao zabrinutost među lokalnim zajednicama i političkim liderima. Srbija je osudila ovaj napad i istakla da će preduzeti sve mere kako bi zaštitila svoje građane na Kosovu i Metohiji.
S druge strane, Priština tvrdi da je ovaj zahtev za slanje Kosovskih bezbednosnih snaga na sever AP KiM bio samo reakcija na eksploziju kanala Ibar-Lepenac i da nije imala nameru da pojača svoju prisutnost na tom području. Međutim, odbijanje ovog zahteva od strane KFOR-a ukazuje na to da postoji određena nepoverenje i tenzije u regionu.
Situacija na Kosovu i Metohiji ostaje napeta i kompleksna, sa različitim političkim, etničkim i bezbednosnim izazovima. Pored unutrašnjih tenzija, ovaj region se suočava i sa pritiscima spoljnih aktera kao što je NATO, što dodatno komplikuje situaciju.
Srbija je jasno istakla svoje stavove o Kosovu i Metohiji, navodeći da ne priznaje nezavisnost Kosova i da će se boriti za očuvanje svojih teritorijalnih integriteta. Sa druge strane, Priština nastavlja sa naporima da dobije međunarodno priznanje i da jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni.
Ukupno gledano, situacija na Kosovu i Metohiji je kompleksna i zahteva pažljivo vođenje kako bi se izbegli novi sukobi i nestabilnost u regionu. Međutim, sa političkim, etničkim i bezbednosnim tenzijama koje postoje, teško je predvideti razvoj događaja u budućnosti. Sve strane treba da pokažu odgovornost i da se angažuju u dijalogu kako bi se našlo održivo rešenje za Kosovo i Metohiju.