Predstavnici evropskih zemalja na sednici SB UN kritikovali plan Izraela u Gazi

Nikola Milinković avatar

Tokom hitnog sastanka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija održanog u Njujorku, predstavnici nekoliko evropskih zemalja, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog izraelskog vojnog plana koji bi mogao dovesti do teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Ova situacija se javlja usled eskalacije sukoba između Izraela i palestinskih grupa, posebno u Gazi, gde su vojne operacije dosegle kritičnu tačku.

Zamenik stalnog predstavnika Velike Britanije pri UN, Džejms Kariuki, je ukazao na to da bi izraelska odluka o preuzimanju kontrole nad Gazom mogla da izazove raseljavanje skoro milion Palestinaca. On je naglasio da proširenje vojnih operacija neće doneti mir niti okončati sukob, već će samo produbiti patnje civila. Kariuki je istakao da bi takve akcije dodatno ugrozile živote nevinih ljudi i izazvale još veću humanitarnu krizu.

Ova izjava dolazi u trenutku kada se međunarodna zajednica suočava sa izazovima u pružanju pomoći stanovništvu Gaze, koje se suočava sa teškim uslovima života. Humanitarne organizacije su već upozorile da su resursi u Gazi na ivici izdržljivosti, a sa svakim novim vojnim delovanjem situacija postaje još dramatičnija.

Francuski predstavnik pri UN, tokom sastanka, takođe je izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije, pozivajući sve strane na prekid vatre i vraćanje za pregovarački sto. U kontekstu ove eskalacije, važno je kako međunarodna zajednica može delovati kako bi sprečila daljnje gubitke života i promovisala mirno rešenje koje bi zadovoljilo interese svih uključenih strana.

Međutim, uprkos ovim upozorenjima, izraelske vlasti su najavile da će nastaviti sa vojnim operacijama dok ne postignu svoje ciljeve vezane za eliminaciju pretnji koje predstavljaju militantne grupe u Gazi. Ovaj stav dodatno komplikuje situaciju, a za to vreme, civilno stanovništvo trpi teške posledice sukoba.

Očekuje se da će Savet bezbednosti UN održati dodatne sastanke u narednim danima kako bi razmotrio mogućnosti za rešavanje trenutne krize. U međuvremenu, humanitarni radnici na terenu izveštavaju o velikom broju povređenih i ljudi u potrebi. Stanje u GazI zahteva hitne mere kako bi se preduprijedila humanitarna katastrofa koja se naglo približava.

Na sastanku je takođe bilo reči o potrebi za međunarodnom posredovanju koje bi moglo doneti stabilnost regionu. Mnogi članovi Saveta bezbednosti istakli su kako je ključno osigurati da se humanitarna pomoć dostavi onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političku situaciju.

Suštinski, trenutna situacija zahteva jedinstvenu akciju međunarodne zajednice. Potrebno je okupiti sve strane da se ponovo vrate dijalogu i pronađu mirno rešenje koje će zaštititi prava i potrebe civila.

U zaključku, ukoliko se ne preduzmu jasno definisani koraci ka smanjenju tenzija i okončanju vojnih operacija, postoji opasnost da će sukob i dalje eskalirati, a civilno stanovništvo će biti najviše ugroženo. Ovakva situacija zahteva hitnu pažnju i saradnju kako bi se sprečio dalji gubitak života i osiguralo osnovno dostojanstvo svakoga ko živi u ovom ratu. Mogućnosti za mir i stabilnost su dostupne, ali će zahtevati predanost svih strana i međunarodnu podršku.

Nikola Milinković avatar