Vlada Srbije donela je važnu odluku usvajanjem Uredbe o proglašenju predela izuzetnih odlika „Planina Jelica“. Ova uredba ima za cilj očuvanje geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, kao i kulturno-istorijskog nasleđa i specifičnih morfoloških osobenosti ovog područja.
Planina Jelica, koja se pruža na granici između Dragačeva i Čačka, prostire se na teritoriji Čačka, Kraljeva i Lučana. Utvrđen je režim zaštite različitih stepeni, što uključuje prve, druge i treće stepen zaštite. Ova odluka predstavlja važan korak u očuvanju prirodnih resursa i unapređenju kvaliteta života ljudi koji žive u ovom području.
Jedna od karakteristika planine Jelice je njena šumovita i brdovita struktura, koja je čini jednom od najlepših u Srbiji. Međutim, ono što je zaista posebno jeste legenda o njenom imenu. Naime, prema narodnom predanju, ime „Jelica“ povezano je s prelepom devojkom iz Gruže. Priča kaže da je veliki paša iz Sarajeva poslao vojnike da je otmu, a kada su prolazili preko planine, ona se uspela osloboditi i skočiti u provaliju. U čast ove hrabre Srpkinje, planina je dobila njeno ime.
Kroz vekove, ova legenda je ostala živa, oslikavajući duh otpora i hrabrosti. Ipak, stručnjaci i istoričari naglašavaju da ne postoji zvanična potvrda da je ime planine istoimene devojke. Smatraju da bi ime moglo poticati i od reči „jela“, ali to nije tačno jer na planini nema jelovine. Neki smatraju da ime potiče od Svetog Ilije, čije ime nose mnoge crkve u tom kraju.
Osim legendarnog imena, Jelica se može pohvaliti i arheološkim nalazištem na svom najvećem vrhu, poznatom kao Gradina. Ova lokacija otkriva ostatke iz doba Vizantije, uključujući drevne grobnice i bedeme koji pričaju priču o bogatoj istoriji ovog kraja.
U podnožju planine nalazi se i značajan manastir Stjenik, koji predstavlja važnu kulturnu i duhovnu atrakciju za sve posetioce. Prirodne i istorijske lepote Dragačeva privlače mnoge turiste, čineći ovo mesto ne samo važnim za očuvanje prirodnih resursa, već i za razvoj turizma.
Planina Jelica je deo dinarskog planinskog sistema i proteže se u pravcu severozapad-jugoistok dužine 30 kilometara. Najviši vrh je Crna stena, a ostali značajni vrhovi uključuju Verinje, Gradinu, Rajački vis i Stjenik. Ove planine su omiljena destinacija za planinare, rekreativce i avanturiste, zbog svoje prirodne lepote i raznovrsnih aktivnosti koje nude.
Uzimajući u obzir sve navedeno, uvođenje zaštite za planinu Jelicu nije samo zaštita prirode, već i očuvanje kulturnog nasleđa koje pripada Srbima i svi oni koji vole prirodu. Aspekti ekologije, turizma i lokalne zajednice se prepliću, čineći ovu oblast posebno značajnom.
Kao rezultat ovih mera, očekuje se da će doći do povećanog interesovanja za istraživanje ovog područja, a u isto vreme će se podići svest o važnosti zaštite prirode među lokalnim stanovništvom. Ova odluka može biti primer kako se prirodne lepote mogu uspešno kombinovati s očuvanjem kulturnog identiteta i održivog razvoja.
Na kraju, planina Jelica, sa svojom bogatom prirodom i legendama, ne samo da čuva sećanje na prošlost, već i raduje buduće generacije posetilaca koji će učiti o njenoj istoriji, lepoti i važnosti očuvanja prirodnog bogatstva. U ovim izazovnim vremenima, takve mere predstavljaju svetlu tačku u naporima za očuvanje zemlje i njene prirode.
