Prema podacima Zavoda za socijalno osiguranje, više od 240.000 penzionera u Srbiji prima penziju iz inostranstva. Oko polovine tih penzija stiže iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok ostatak dolazi iz Nemačke, Austrije, Francuske i drugih zemalja s kojima Srbija ima međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju. Ovaj proces ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu i njen prenos u Srbiju može biti kompleksan, ali postoje mehanizmi koji olakšavaju postupak.
Bračni par Krstić, koji je proveo većinu svog života u Nemačkoj, može poslužiti kao primer. Dragiša je radio kao vozač tramvaja, dok je Gordana radila u kuhinji fabrike. Nakon što su završili svoje radne karijere, vratili su se u Srbiju s ciljem da uživaju u plodovima svog rada. Njihovo iskustvo sa penzijama je pozitivno, a Gordana je istakla: „Mi smo prvo i ja i suprug zbog bolesti dobili invalidsku penziju i morali smo i ovde i tamo i posle pet godina su mi dali za stalno.“ Dragiša dodaje: „Nemamo obavezu da se prijavljujemo, penzioneri smo, penzija je tamo, ali oni kontrolišu da li smo živi.“
Procedura za dobijanje deviznih penzija bila je jednostavna za par Krstić. U današnje vreme, međutim, penzioneri imaju dodatnu podršku preko specijalizovanih agencija koje pomažu u prenosu penzija u Srbiju. Kako objašnjava Marija Avramović iz PR agencije za kancelarijsko-administrativne poslove, „Može biti završeno u roku od dva, tri nedelje, meseca, može i godinu dana ili više, zavisi od složenosti slučaja.“
Osim što se bave prenosem penzija, agencije često sreću s pitanjima penzionera. Česta zabrinutost među penzionerima je da li će im se penzija smanjiti prilikom prelaska u Srbiju. Avramović sa sigurnošću odgovara: „Ne, ostaje ista kakva je propisana rešenjem koje su oni dobili.“
Međutim, postoje slučajevi gde je penzioner radio u obe zemlje, ali nije ostvario dovoljan staž u Srbiji. U takvim situacijama, PIO fond kombinuje period osiguranja u inostranstvu i utvrđuje pravo na srazmerni deo penzije. „Fond isplaćuje penziju samo za deo staža koji je navršen po propisima Republike Srbije, dok druga država obračunava penziju prema sopstvenim propisima,“ objašnjavaju iz Fonda PIO.
Sva komunikacija sa inostranim nosiocem socijalnog osiguranja obavlja Fond PIO, u skladu sa međunarodnim sporazumima. U slučaju spornih perioda osiguranja, podnosilac zahteva može biti uključena u proces po pozivu Fonda.
Srbija je potpisala međunarodne sporazume sa 35 država, što omogućava isplatu deviznih penzija. Iz tog razloga, godišnji iznos koji dolazi iz inostranstva premašuje 870 miliona evra, što značajno doprinosi ekonomiji zemlje.
Na osnovu ovih informacija, penzioneri koji su radili u inostranstvu imaju različite opcije i mogućnosti kada je u pitanju prenos svojih penzija. Svaka situacija može biti jedinstvena, a podrška stručnjaka iz posebnih agencija može u veliki meri olakšati proces i obezbediti pravilan i pravovremen prijem penzije.
U svetu gde se mobilnost i migracija povećavaju, važno je razumeti kako se sistem penzija prilagođava novim okolnostima. Postupci su postali efikasniji kroz saradnju između zemalja, što omogućava penzionerima da lakše ostvaruju svoja prava i uživaju u životu nakon radnog veka, bez obzira na to gde su zarađivali svoje penzije.