Berze širom sveta su ove nedelje pokazale stabilizaciju nakon turbulencija izazvanih američkim carinama, međutim, investitori su i dalje u oprezu, naročito kada je u pitanju tržište američkih državnih obveznica. Pojedini analitičari upozoravaju na uznemirujuće trendove, posebno nakon što je kamatna stopa na obveznice naglo porasla, dok su cene obveznica opale. Ova situacija sugeriše da tržište gubi poverenje u američku ekonomiju.
Tržište državnih obveznica tradicionalno se smatra sigurnim mestom za ulaganje. U normalnim okolnostima, kada je ekonomska situacija nestabilna, investitori sklanjaju svoj kapital u obveznice, smatrajući ih manje rizičnim. Međutim, trenutni trendovi pokazuju da investitori više ne vide ovu vrstu ulaganja kao sigurnu opciju, što dovodi do povećanja kamatnih stopa na državne obveznice.
Od 5. aprila, kada su prvi put uvedene tarife na uvoz, tržište obveznica je počelo doživljavati dramatične promene. Iako je u prvim trenucima izgledalo kao da će investitori masovno kupovati obveznice, ubrzo se desio suprotan trend. Prvobitno očekivano povećanje potražnje je zamenjeno naglim prodajama, što je rezultiralo povećanjem kamate na obveznice desetogodišnjeg roka sa 3,9 na 4,5 posto, a za tridesetogodišnje obveznice na 5 posto. Ovo pomeranje od 0,2 procenta u oba smera se smatra značajnim i može ukazivati na dublje probleme u ekonomiji.
Vodeći analitičar Oksford ekonomiksa, Džon Kanavan, naglašava da povećane kamatne stope na državne obveznice često uzrokuju rast kamatnih stopa na druge vrste zajmova, uključujući hipoteke i potrošačke kredite. Osim toga, povećani pritisak na banke može ih naterati da postanu opreznije u pozajmljivanju, što dodatno može oslabi ekonomiju.
U svetlu ovih dešavanja, američki predsednik Donald Tramp je bio prinuđen da uvede tromesečnu pauzu u sprovođenju visokih carina za sve zemlje osim Kine. Ova odluka dolazi nakon kritika i pritiska koji su se pojavili usled tržišnih turbulencija, posebno na tržištu obveznica. Pol Ešvort, glavni ekonomista za Severnu Ameriku u Kapital ekonomiksu, komentariše da je Tramp uspeo da se održi tokom rasprodaje akcija, ali da je bilo samo pitanje vremena kada će se suočiti sa problemima na tržištu obveznica.
Prema izvorima iz američkih medija, ministar finansija Skot Besent odigrao je ključnu ulogu u ubeđivanju Trampa da preispita svoje stavove u vezi sa tarifama, s obzirom na sve krize koje pogađaju tržište. Od 2010. godine, strano vlasništvo nad američkim državnim obveznicama je skoro udvostručeno, a Japan drži najveći deo, dok je Kina, koja je ključni akter u trgovinskim sporovima, drugi najveći vlasnik sa obveznicama u vrednosti od oko 800 milijardi dolara.
Na odoru tržišta obveznica postavljeno je nekoliko pitanja: Da li je Kina igrala neku ulogu u rasprodaji američkih obveznica kao odgovor na carinske mere? Iako takva teza deluje privlačno, analitičari iz Kapital ekonomiksa to smatraju malo verovatnim, naglašavajući da bi takvi potezi više naškodili Kini nego Sjedinjenim Američkim Državama.
U ovom trenutku, investitori se nalaze u neizvesnom okruženju, gde su poremećaji na tržištu obveznica signali za oprez. Bez obzira na trenutnu stabilnost na berzama, signalne lampice upozorenja na tržištu državnih obveznica mogu značiti da izazovi za američku ekonomiju još nisu gotovi. Kako se situacija odvija, svaka sledeća odluka donosi sa sobom nove implikacije, a investitori će morati pažljivo da prate sve promene kako bi doneli informisane odluke u ovim turbulentnim vremenima.
