Masakr koji je prošlog maja počinio trinaestogodišnji dečak Kosta Kecmanović i dalje je tema koja izaziva tugu, bol i nevericu u javnosti. Saznajemo kako je došlo do ovog stravičnog zločina i koji su bili motivi ovog mladog masovnog ubice.
Prema informacijama iz sudskih spisa, prelomni trenutak u životu Kecmanovića dešava se krajem šestog razreda, kada nije pozvan na jedan rođendan koji su svi njegovi drugari pohađali. Ovo odbijanje ga je veoma pogodilo i bila je to prva naznaka njegove emotivne nezrelosti.
Njegova bivša razredna je istakla da je Kecmanović bio dobar učenik, ali je često pokazivao superiorno ponašanje u odnosu na druge. Takođe, majka je tražila da bude prebačen u drugu smenu zbog situacije sa rođendanom, kao i zbog njegovih problema sa iskazivanjem emocija.
Istragom je utvrđeno da je Kecmanović planirao zločin mesecima unapred, ali da je bes u njemu tinjao još godinu dana ranije. Optužnica je proširena na njegove roditelje zbog sumnje da su ga zanemarivali i zlostavljali, te nisu pružili adekvatnu psihološku podršku.
Otac dečaka je čak nazivao svog sina „psihopatom“ i nije sprečio njegovo učešće u streljaštvu, dok je majka znala za ovu aktivnost ali nije reagovala. Došlo je do grubog zanemarivanja detetovog emocionalnog stanja i moralnog razvoja, a propusti u vaspitanju su doveli do tragičnog kraja.
Ova tragedija i dalje budi pitanja u javnosti o odgovornosti roditelja, ali i o fenomenu dečijeg nasilja i mentalnog zdravlja mladih. Njegov zločin postaje upozorenje svima da je neophodno obratiti pažnju na emocionalne potrebe dece i pružiti im podršku u svim fazama njihovog razvoja.