Klimatske promjene podigle su nivo suša koje su pogodile Evropu tokom ljeta 2022. prema novoj studiji Centra za ekološka istraživanja Helmholc (UFZ) objavljenoj u Nature Geoscience. Studija je pokazala da su suše bile intenzivnije i šire nego ikad prije, sa ozbiljnim socijalno-ekonomskim posljedicama za region. Prema UFZ, klimatske promjene su već dovele do drastičnog pada vlažnosti zemljišta u prethodnim godinama, a nedostatak padavina u kombinaciji sa visokim temperaturama samo je pogoršao situaciju.
Uprkos tome što su klimatske promjene već prepoznate kao faktor u pojačavanju suša, studija je imala za cilj bolje razumijevanje uticaja na pojedinačne klimatske događaje poput suša. Istaknuto je da su suše tokom ljeta 2022. bile najekstremnije od 1960. godine, sa deficitom vlažnosti od 280 kubnih kilometara u zemljištu centralne i južne Evrope od juna do avgusta. To znači da je nedostajalo oko 120 miliona bazena vode, što je dramatično uticalo na poljoprivredu, snabdijevanje vodom i proizvodnju struje u regionu.
Naučnici su istakli da visoke temperature imaju ključnu ulogu u intenziviranju suša, jer ubrzavaju proces isparavanja vode iz zemljišta. U nekim dijelovima Evrope gotovo da nije bilo padavina od marta do avgusta, što je dodatno pogoršalo situaciju. Studija je također identifikovala ozbiljne posljedice suša, poput restrikcija vode za domaćinstva u Italiji i snabdijevanja vodom cisternama u francuskim opštinama. Usjevi su bili manji za 15%, dok su šumski požari pogađali velike dijelove Španije, Italije, Francuske, Slovenije i Rumunije.
„Klimatske promjene su ozbiljno intenzivirale sušu u Evropi, prvenstveno zbog visokih temperatura koje ubrzavaju isparavanje vode“, izjavio je prof. dr Jakob Zajšler, koautor studije i šef odjeljenja za složene ekološke rizike UFZ. „Važno je shvatiti da su klimatske promjene direktno povezane sa ekstremnim vremenskim događajima poput suša, te da je hitno potrebno preduzeti mjere za njihovo ublažavanje.“
Studija je potaknula diskusiju o potrebi bržeg i efikasnijeg djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, kako bi se smanjio njihov uticaj na prirodne i društvene sisteme. UFZ je pozvao na sveobuhvatne politike prilagođavanja koje će uključivati smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, obnovljive izvore energije i održivo upravljanje prirodnim resursima.
Kao odgovor na nalaze studije, Evropska unija je najavila nove inicijative za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući smanjenje emisija CO2, investicije u čistu energiju i održivo poljoprivredno i šumsko gazdinstvo. Kontrola suša i njihovih posledica postala je prioritet u strategiji EU zaštite životne sredine i klimatskih promjena, te će biti usmjereni novi resursi i sredstva za prevenciju i ublažavanje ovih ekstremnih događaja.
Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva koordinirane napore svih država i organizacija kako bi se zaustavio njihov dalji negativni uticaj na životnu sredinu i društvo. Stručnjaci se slažu da je hitno potrebno djelovati kako bi se ublažile posljedice suša i drugih ekstremnih vremenskih događaja, te da je promjena načina proizvodnje i potrošnje energije ključna za očuvanje planetarne klimatske ravnoteže i sigurnosti ljudi.
