U Srbiji je tokom protekle decenije zabeležen porast površina namenjenih organskoj proizvodnji sa 20.000 na 29.000 hektara. Od ovog broja, 9.000 hektara nalazi se u Vojvodini, ali stručnjaci ističu da ove cifre nisu dovoljne s obzirom na potencijale koje ima zemlja i rastuću potražnju za namirnicama bez hemijskih dodataka.
Snježana Mitrović iz udruženja „Teras“ tokom panel-diskusije „Značaj održive proizvodnje sa aspekta klimatskih promena i zelene ekonomije“ naglasila je da se čak 90% organskih proizvoda iz Srbije izvozi u zemlje EU, dok na policama domaćih prodavnica „zdrave hrane“ uglavnom dominiraju uvozni proizvodi pod maskom „domaćih“.
Predsednik Ekološkog pokreta Vrbasa, Ratko Đurđevac, istakao je da se otežani finansijski uslovi, nepovoljan raspored padavina i visoke temperature predstavljaju izazov za održivu proizvodnju. Dr. Jordana Ninkov iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu upozorila je na smanjenje humusa u zemljištu kao posledicu intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
Tatjana Avramov iz Bečeja i Karolj Fekete iz Novog Kneževca, dobitnici priznanja „Bioproizvod“ i „Bioproizvođač godine“, naglasili su da je tržište organskih proizvoda u Srbiji još uvek nedovoljno razvijeno za formiranje prepoznatljivog brenda. Mitrović je istakla važnost povezivanja mladih potrošača i proizvođača putem društvenih mreža i savremenih tehnologija.
Florijan Farkaš, agronom iz Bajmoka, zagovornik regenerativne poljoprivrede, ponudio je rešenje za održivu proizvodnju koje uključuje direktnu setvu bez korišćenja pesticida i veštačkih đubriva. Ovakav pristup, kako je objasnio Farkaš, čuva humus u zemljištu, zadržava vlagu duže i čini oranice otpornijim na sušu, čineći ih pogodnijim za organsku proizvodnju.
U cilju unapređenja organske proizvodnje u Srbiji, stručnjaci ističu potrebu za edukacijom, inovacijama i povezivanjem svih aktera u lancu proizvodnje i distribucije. Postizanje održive poljoprivredne prakse i razvoj tržišta za organske proizvode predstavljaju ključne korake ka izgradnji zdravije i ekološki održivije poljoprivredne industrije u zemlji. Na taj način, Srbija bi mogla dodatno iskoristiti svoje potencijale u oblasti organske proizvodnje i udovoljiti sve većoj tražnji za zdravom i prirodnom hranom.
