Na dubini od 40 metara ispod površine Baltičkog mora, najduži podvodni tunel povezaće Dansku i Nemačku i skratiti putovanje između tih zemalja s 45 na nevjerojatnih sedam minuta.
Prvi dio izgradnje Femarnbelt tunela završen je svečanim predstavljanjem prvog segmenta 17. juna, na kojem je bio prisutan kralj Frederik Deseti iz Danske, što je bio znatan korak naprijed od početka izgradnje tunela 2020. godine.
S danske strane istočno od Robajhavna izgrađena je tvornica čiji je zadatak napraviti 89 ogromnih betonskih dijelova potrebnih za dovršetak tunela, planiran za iduću godinu.
Državna tvrtka „Femarn A/S“ koja je zadužena za projekt tvrdi da je to najveći i najnapredniji proizvodni prostor.
Tunel, koji će biti dug 18 kilometara, jedan je od najvećih europskih infrastrukturnih projekata s proračunom većim od sedam milijardi eura.
Radi usporedbe, Eurotunel, dug 50 kilometara koji povezuje Englesku i Francusku, koštao je 13,6 milijardi dolara u današnjem novcu. Takvoj cijeni pridonijelo je to što je taj tunel izgrađen uz pomoć tunelskog bagera, a ne ubacivanjem unaprijed izgrađenih segmenata tunela.
Podvodni put protezat će se između danskog otoka Lolanda i njemačkog otoka Femarna, kojim trenutno prometuju trajekti i prevoze milijune putnika svake godine.
Putovanje trajanjem od 45 minuta brodom, tunel će skratiti na sedam minuta vlakom, odnosno 10 minuta automobilom.
Tunel, službenog naziva „Fehmarnbelt Fixed Link“, bit će najduži tunel s cestom i željezničkim tračnicama na svijetu s dva autoputa s po dvije trake, razdvojena servisnim prolazom i dvije elektrificirane željezničke pruge.
„Danas ako želite putovati vlakom od Kopenhagena do Hamburga, za to bi vam trebalo oko četiri i pol sata. Kada tunel bude završen, isto putovanje trajat će samo dva i pol sata“, rekao je ranije Jens Ole Kaslund, tehnički direktor tvrtke Femarn A/S.
Isto putovanje automobilom bit će skraćeno za oko sat vremena.
Projekt je pokrenut još 2008. godine kada su Njemačka i Danska potpisale sporazum o izgradnji tunela. Nakon toga, trebalo je više od deset godina da se stvori odgovarajući zakonodavni okvir u obje države i provedu adekvatne geotehničke studije i procjene utjecaja na okoliš.
Iako je proces s danske strane besprijekorno završen, u Njemačkoj je niz organizacija, uključujući trajektne tvrtke i ekološke aktiviste, uložilo prigovore protiv projekta zbog tvrdnji da je riječ o nelojalnoj konkurenciji, ali i zbog utjecaja na okoliš.
U studenom 2020. savezni sud u Njemačkoj odbacio je sve pritužbe, a tadašnji izvršni direktor „Femerna A/S“ Henrik Vinsentsen izjavio je da će „voditi računa o utjecaju na okoliš prilikom gradnje“.
U tijeku je nekoliko faza izvođenja ovog projekta, uključujući iskopavanje jame u koju će biti ubačen tunel. Svaki sektor bit će dug 217 metara, otprilike polovina dužine najvećeg svjetskog teretnog broda, 42 metra širok i devet metara visok.
Bit će teški po 73.000 tona, odnosno teži od 13.000 slonova, piše CNN.
Kada budu izrađeni, radnici će ih smjestiti tik ispod morskog dna, otprilike 40 metara od površine vode na najdubljoj točki, uz pomoć brodova i dizalica. Pozicioniranje sektora trajat će otprilike tri godine.
U izgradnju će biti izravno uključeno 2.500 ljudi, a Michael Svane iz Konfederacije danske industrije ranije je rekao da bi tunel mogao biti koristan i tvrtkama izvan Danske.
„Femernbelt tunel predstavljat će strateški koridor između Skandinavije i Središnje Europe. Unaprijeđen prijevoz željeznicom označava prijevoz većih količina tereta željeznicom umjesto cestovnim prometom i podupire ekološki transport. Razmatramo međunarodne veze kao alate za stvaranje poslova i rast, ne samo lokalno nego i nacionalno“, rekao je on.
