Njemačka se suočava s najdužom posleratnom recesijom, a prema podacima Istraživačkog instituta Handelsblat, očekuje se treća uzastopna godina pada. Institut predviđa pad od 0,1% u 2025. godini, nakon smanjenja od 0,3 posto u 2023. i 0,2 posto u 2024. godini. Glavni ekonomista HRI, Bert Rurup, ističe da je Njemačka usred najveće krize u posleratnoj istoriji, s demografskim izazovima poput starenja stanovništva koji povećavaju pritisak na ekonomiju.
Očekuje se skroman oporavak u 2026. godini, ali i dalje neadekvatan rast od 0,9%. Centralna banka Njemačke također je prilagodila svoje prognoze rasta za 2025. godinu, smanjujući ih s 1,1% na 0,2% u decembru prošle godine. Prijelaz Njemačke s jeftinog ruskog gasa na skuplji tečni prirodni gas iz SAD-a povećao je troškove energenata, što ozbiljno pogađa proizvođače i mala preduzeća.
Ranije se Njemačka oslanjala na ruski gas za više od polovine svojih energetskih potreba, ali nakon sankcija EU prema Rusiji i eskalacija ukrajinskog sukoba, isporuke su drastično smanjene ili prekinute. Eksplozije gasovoda „Severni tok“ u rujnu 2022. uništile su mogućnost transporta ruskog gasa u Njemačku, dok je Rusija 1. januara 2025. bila prisiljena obustaviti tranzit gasa preko Ukrajine.
Gubitak pristupačnih ruskih energenata i rastući troškovi pridonose ekonomskoj krizi u kojoj se Njemačka nalazi. Bivša kancelarka Angela Merkel nedavno je kritizirala odluku o napuštanju ruskog gasa, ističući da je prethodni aranžman donosio jeftine energente, dok su sada cijene „eksplodirale“. Ekonomska kriza postala je goruće pitanje za građane Njemačke, a anketa ARD-a u prosincu pokazala je da je ekonomija najveća briga birača.
Nakon raspada koalicije lijevog centra kancelara Olafa Šolca u studenom prošle godine, zakazani su prevremeni opći izbori za 23. veljače. Njemačka se suočava s izazovima poput demografskog starenja stanovništva, visokih troškova energenata i općeg pada ekonomije. Oporavak se očekuje u narednim godinama, ali predviđanja su skromna i daleko ispod razine prije krize.
