Nemački parlament je danas odlučio da poništi program ubrzanog dobijanja državljanstva, koji je omogućavao „izuzetno dobro integrisanim pojedincima“ da dobiju nemačko državljanstvo za tri godine umesto uobičajenih pet. Ova odluka je izazvala različite reakcije u javnosti i među političarima.
Ministar unutrašnjih poslova, Aleksandar Dobrint, izložio je razloge za ovu odluku tokom sednice parlamenta, naglasivši da nemački pasoš treba da bude priznanje za uspešan proces integracije, a ne podsticaj za ilegalnu imigraciju. „Naš cilj je da proverimo da li su pojedinci zaista integrisani u društvo i da li podržavaju naše vrednosti“, izjavio je Dobrint, prenosi Rojters.
Ovaj zakon o ubrzanom dobijanju državljanstva prvi put je usvojen u 2020. godini s ciljem da se pojednostavi proces integracije imigranata koji su se uspešno uklopili u nemačko društvo. Međutim, vlasti su izjavile da su primećene zloupotrebe ovog postupka, kao i porast broja onih koji su pokušali da iskoriste olakšice da bi se preselili u Nemačku.
Kancelar Fridrih Merc, čija stranka je na vlasti, obećao je u predizbornoj kampanji da će ukinuti ovaj zakon. Njegovi konzervativci smatraju da je važno da se stvore stroži uslovi za dobijanje državljanstva, kako bi se očuvale tradicionalne vrednosti i identitet Nemačke.
Ova odluka dolazi u vreme kada je Nemačka suočena s velikim pritiscima u vezi s migracijama. Tokom prethodnih godina, zemlja je primila milione izbeglica i imigranata, posebno u periodu krize u Siriji. Ove promene u zakonodavstvu dovode u pitanje buduće politike prema imigrantima, a očekuje se da će izazvati oštre debate među političkim strankama.
Stranke levice i organizacije za ljudska prava izrazile su svoje protivljenje ukidanju programa. Smatraju da je ovaj potez kontraproduktivan i da će otežati integraciju imigranata koji žele da postanu deo nemačkog društva. „Ovaj zakon je bio važan korak ka stvaranju inkluzivnijeg društva. Nkežna promena koja se dešava sada negira godine truda i formulacija koje su unapredile integraciju,“ izjavila je jedna od aktivistkinja.
U isto vreme, ekonomski faktori takođe igraju važnu ulogu u ovoj debati. Nemačka ima visoke stope zaposlenosti, ali se suočava s demografskim izazovima, poput starenja stanovništva. Stručnjaci upozoravaju da bi ukidanje ubrzanog postupka moglo uticati na tržište rada i stvoriti praznine koje teško mogu da se popune bez vanjskih radnika.
Oporbene stranke, poput Zelenih i Socijaldemokrata, takođe su osudile ovu odluku, naglašavajući potrebu za reformom integracijskih politika umesto njihova ukidanja. „Nemačka treba da privuče talente iz celog sveta, a ukidanje ovog programa je korak unazad,” izjavio je jedan od vođa opozicije.
Osim toga, očekuje se da će ova tema biti centralna tačka tokom predstojećih političkih debata i izbora. Postavlja se pitanje kako će se ova odluka odraziti na biračko telo i koliko će uticati na vanjsku politiku Nemačke u vezi sa pitanjima imigracije.
Kako se situacija razvija, fokus će biti na tome kako će vlada reagovati na potencijalne posledice ove odluke. U trenutku kada su migracije postale globalna tema, nemačke politike će biti u centru pažnje ne samo unutar zemlje, već i na međunarodnoj sceni.
Vreme će pokazati kakav će imidž Nemačka izgraditi kao država koja se suočava s izazovima integracije i migracija, a moguće posledice ovih promena su široke i daće oblik društvu u godinama koje dolaze.
