Beogradski naseljenici, posebno na Miljakovcu, ovih dana suočili su se s neobičnim susretima. Tri lisice, prisiljene da napuste svoja prirodna staništa zbog suše i nedostatka hrane, spustile su se iz obližnje Miljakovačke šume u naselja. Ova pojava nije izolovana, jer su sugrađani primećivali lisice i na drugim lokacijama poput Mirijeva, Ade Ciganlije i Bežanije.
Prema podacima iz Javnog komunalnog preduzeća „Veterina Beograd“, pojava lisica u urbanim sredinama nije neočekivana. Direktor preduzeća, Budimir Grubić, objasnio je da tople vremenske prilike dovode do smanjenja hrane i vode u prirodnim staništima lisica. On je dodao da su lisice shvatile da im manja potreba za lovom može doneti bolji izvor hrane, kao što su kontejnere u gradovima.
Uzimajući u obzir promene u ponašanju lisica, njihova prisutnost blizu naselja obezbeđuje nova pitanja za građane. Naime, koja su potencijalna rešenja za problem sa ovim divljim životinjama koje se sve više zadržavaju u urbanim sredinama? Grubić je naveo da bi lisice koje priđu naseljima mogle biti vraćene u svoja prirodna staništa organizovanim akcijama.
Jedan od primeraka ove situacije dogodio se nedavno kada je lisica primećena na Novom bežanijskom groblju. Ovaj neobični susret zabeležen je na video-snimku koji je postao viralan na društvenim mrežama, a u kojem se čuje dete koje doziva lisicu po imenu „Lijo“. Ovaj trenutak nas podseća na nepredvidivost prirode, ali i na to u kakvom smo odnosu s divljim životinjama.
Sanja Radosavljević iz Udruženja Animal Rescue Serbia istakla je da je u toku poslednjih godina došlo do sve većeg prilagođavanja divljih životinja urbanom okruženju. Kako Beograd raste i širi se, deo prostora koji je nekada bio dom ovoj vrsti sve više se smanjuje. “Ovime dolazimo u situaciju gdje se lisice i druge divlje životinje prilagođavaju našem načinu života, a mi takođe postajemo njihovi gosti”, napomenula je Radosavljević.
Mnogi stanovnici su u strahu zbog prisustva lisica, posebno oni koji imaju kućne ljubimce kao što su psi i mačke. U takvim situacijama, preduzeti koraci mogu biti ključni za sigurnost ljubimaca, kao i nedužnih divljih životinja. Ukoliko ih građani primete u svom okruženju, mogu kontaktirati „Veterinu Beograd“, koja je spremna da preduzme neophodne mere kako bi lisice vratila u prirodu.
Ova situacija naglašava važnost svesti o ljudskoj intervenciji u prirodu, kao i potrebu za većim razumevanjem ekosistema. Lisice, kao i druge divlje životinje, su deo bogatstva naše prirode, ali njihovo ponašanje se mora sređivati u kontekstu međusobnog suživota s ljudima. Radosavljevićeva je zaključila da možemo doprineti njihovom očuvanju tako što ćemo poštovati i razumeti njihovu prirodu.
Očekuje se da će se ovakvi susreti nastaviti i u budućnosti, te je od suštinske važnosti da se osnaže naši odnosi s prirodom. Svako od nas može igrati ulogu u ovome, bilo kroz informisanje ili aktivno učestvovanje u lokalnim inicijativama za zaštitu divljih životinja. Na taj način, mogli bismo izgraditi harmoničniji suživot s našim dlakavim susedima.