Britanski znanstvenici su uspjeli pohraniti cijeli ljudski genom na 5D memorijski kristal koji bi trebao trajati milijardama godina. Tim istraživača sa Sveučilišta u Southamptonu objavio je da ovaj revolucionarni format pohrane podataka može biti ključan za očuvanje genoma ugroženih biljnih i životinjskih vrsta koje su suočene s izumiranjem.
Portparol sveučilišta objasnio je da se 5D memorijski kristali razlikuju od drugih formata za pohranu podataka jer mogu trajati milijardama godina bez degradacije, čak i na visokim temperaturama, te mogu pohraniti do 360 terabajta informacija. Ovi kristali su 2014. godine ušli u Ginisovu knjigu rekorda kao najtrajniji materijal za pohranu podataka.
Tim iz Southamptona, predvođen profesorom Peterom Kazanskym, koristio je ultrabrze lasere za precizno upisivanje podataka u nanostrukturirane šupljine unutar silicija. Ova metoda kodiranja koristi dvije optičke dimenzije i tri prostorne koordinate za pisanje po cijelom materijalu, što je dovelo do naziva ‘5D’ memorijski kristal.
Profesor Kazansky istaknuo je da, iako trenutno nije moguće stvoriti žive organizme samo koristeći genetske informacije, dugovječnost 5D kristala znači da će genomske informacije biti dostupne ako se to ikada postigne. Također je istaknuo da ovaj kristal otvara mogućnosti za druge znanstvenike da stvore vječno skladište genomske informacije za obnovu složenih organizama poput biljaka i životinja ako se to ikada pokaže mogućim.
5D memorijski kristal sada je pohranjen u arhivi Memorije čovječanstva koja se nalazi unutar slane špilje u Hallstattu, u Austriji. Ova vremenska kapsula čuva informacije za buduće generacije i znanstvene istraživače.
Ova revolucija u pohrani podataka otvara nove mogućnosti za znanost i istraživanje genomske informacije. Sposobnost trajne pohrane genoma može biti ključna za očuvanje ugroženih vrsta i pružiti nove načine obnove i istraživanja živih organizama u budućnosti.
Ovo dostignuće britanskih znanstvenika važan je korak naprijed u području pohrane podataka i genomske informacije te donosi nove mogućnosti za znanost i istraživanje. Sveučilište u Southamptonu i njihov tim istraživača nastavljaju raditi na razvoju ovog revolucionarnog formata pohrane podataka i nadamo se da će rezultati njihovih istraživanja imati pozitivan utjecaj na budućnost znanosti i tehnologije.
