Turisti koji ovog leta posjećuju Grčku suočavaju se sa novim problemom koji postaje sve uočljiviji na njihovim računima. Naime, prema izveštajima, konobari u restoranima često donose flašu vode lično za stolom, bez prethodnog pitanja. Ovo postaje uobičajena praksa, iako mnogi gosti nisu ni tražili flaširanu vodu. Cene se kreću između 1,5 i 2 evra po flaši, što predstavlja nepredviđeni trošak za posetioce.
Situacija se dešava u mnogim obalnim mestima Grčke, od Halkidikija do Lefkade i Krita. Turisti se često osećaju frustrirano jer se flaša otvara i stavljaju je pred njih, čime nije ostavljena mogućnost da odbiju uslugu koju nisu tražili. Na društvenim mrežama i forumima, posetioci izražavaju svoje nezadovoljstvo ovim običajem. Mnogi kažu da su iznenađeni i razočarani. Jedan turista je konstatovao: „Razumem da voda košta, ali ako nisam tražio – zašto je plaćam?“
Pored toga, neki turisti su izjavili da su tražili običnu česmovaču, ali im je konobar svejedno donio flaširanu vodu. Ovaj trend može se videti kao pokušaj ugostitelja da dodatno povećaju svoj profit, bez obzira na stvarne želje gostiju. U Grčkoj, zakon ne zabranjuje ovu praksu, ali postoji osnovno pravilo potrošačke zaštite koje naglašava da bi potrošači trebali biti informisani pre nego što im se nešto donese i naplati.
Jedan od važnih saveta za turiste koji žele da izbegnu ovaj dodatni trošak jeste da jasno komuniciraju konobaru. Preporučuje se da, ako ne žele flaširanu vodu, to jasno naglase pre nego što konobar donese bilo šta. Osim toga, važno je pitati da li je voda koju donose besplatna ili se za nju naplaćuje. U nekim restoranima postoji mogućnost traženja „tap water“, što je obično besplatno i sigurnije rješenje.
Iako se može pretpostaviti da su Grci ovu praksu preuzeli iz drugih turističkih destinacija širom sveta, čini se da je ona postala trend u mnogim popularnim destinacijama, gde je naplata flaširane vode više pravilo nego izuzetak. Uobičajeno je da se uz račun za hranu često pridružuje stavka „kuver“, koja može varirati od mesta do mesta, a ponekad nije ni jasno istaknuta.
U svetlu ovog novog fenomena, bilo bi korisno da turisti budu oprezniji i da budu svesni uslova i cena pre nego što sednu da uživaju u obroku u restoranima na obali. Preporučljivo je informisati se unapred o pravilima i običajima u zemlji kako bi se ostvarila što prijatnija poseta.
Ovi izazovi nisu jedini sa kojima se turisti suočavaju tokom leta. Sa porastom broja turista i sve većim interesovanjem za Grčku kao destinaciju, postoji i rizik od potencijalnog prekomernog trošenja i neočekivanih troškova koji dolaze sa tim. S obzirom na sve to, svaka informacija koja može pomoći gostima da bolje upravljaju svojim budžetom tokom letovanja je od velike važnosti.
Sumirajući, turisti u Grčkoj treba da budu svesni novih praksi u restoranima. Kroz jasnu komunikaciju sa konobarima i postavljanje pravih pitanja, moguće je smanjiti rizik od dodatnih troškova. Na kraju, jedina žele da uživaju u svojim letnjim odmorima, a odluke i troškovi moraju biti transparentni kako bi se osiguralo da njihovo iskustvo ostane pozitivno.