Mercedes želi da preraspodeli svoja radna mesta iz Nemačke, sa posebnim naglaskom na Mađarsku, gde planira da se fokusira na grad Kečkemet. Ova lokacija, koja broji oko 100.000 stanovnika, predviđa proizvodnju otprilike 100.000 automobila godišnje, koji su prethodno sastavljani u Nemačkoj. Ova odluka će, nažalost, rezultirati smanjenjem broja radnih mesta u Nemačkoj na duži rok.
Prema izjavama finansijskog direktora Mercedesa, Haralda Vilhelma, razlozi za premeštanje proizvodnje u Mađarsku leže u znatno nižim troškovima rada, koji su, kako se navodi, oko 70 procenata niži nego u Nemačkoj. Ove informacije dolaze usred sve veće diskusije o troškovima poslovanja i izazovima sa kojima se suočavaju velike kompanije koje žele da ostanu konkurentne na globalnom tržištu.
Mađarski premijer Viktor Orban je u martu objavio fotografije sa izvršnim direktorom Mercedesa, Ole Kelenijusom, naglašavajući značaj fabrike u Kečkemetu. Ova fabrika je postala druga najveća evropska fabrička jedinica Mercedesa i zapošljava skoro 5.000 ljudi. Uz to, širenje kapaciteta fabrike koje se trenutno odvija predviđa otvaranje dodatnih 3.000 radnih mesta do 2026. godine, što će dvostruko povećati proizvodnju na 400.000 vozila godišnje.
Međutim, potvrda o susretu između Kelenijusa i Orbana 17. marta u Budimpešti, kao ni sastanak koji je zakazan za 19. jun 2024. godine u Štutgartu, nisu potvrđeni od strane kompanije Mercedes. Ovakvi susreti ukazuju na sve veći strateški interes kompanije za tržište u Mađarskoj, gde se nadaju da će dodatne investicije pomoći da se obezbede nova radna mesta i unapredi lokalna ekonomija.
S druge strane, postoji zabrinutost oko politike mađarske vlade, koja je više puta kritikovana zbog narušene vladavine prava i slobode medija. Evropska unija je ukinula milijarde evra pomoći Mađarskoj zbog ovih pitanja, ali investicije poput one Mercedesa donose svež kapital u zemlju, što jača poziciju premijera Orbana. Ova situacija stvara dilemu za evropske institucije koje se bore za očuvanje vladavine prava, dok istovremeno posmatraju kako se značajne strane investicije odvijaju u autokratijskim režimima.
Uprava Mercedesa je odgovorila da se rukovodi isključivo političkim smernicama i zakonskim okvirom, što može umanjiti zabrinutost o etičkim implikacijama ulaganja u Mađarsku. Ipak, činjenica da mnoge velike kompanije poput BMW-a i Boša takođe šire svoje aktivnosti u Mađarskoj, ukazuje na širu tendenciju premještanja proizvodnje ka zemljama sa nižim troškovima rada, bez obzira na političke i društvene okolnosti.
S obzirom na sve veći broj kompanija koje razmatraju slične principe strategije, može se očekivati da će Mađarska nastaviti da privlači strane investitore, dok će istovremeno izazvati dodatne tenzije unutar Evropske unije. Ova situacija predstavlja složeni izazov za ekonomsku politiku EU, koja se mora nositi s pitanjem kako da balansuju ekonomski razvoj i očuvanje osnovnih demokratskih vrednosti u državama članicama.
U zaključku, premeštanje radnih mesta iz Nemačke u Mađarsku predstavlja ne samo potez koji će značajno uticati na ekonomsku klimu u Nemačkoj, već i na političke odnose unutar EU. Kako se situacija bude razvijala, ostaje da se vidi kako će se ove promene odraziti na zaposlenost i opštu stabilnost regije.
