Lješnjak, jedna od najtraženijih i najupotrebljavijih namirnica u prehrambenoj industriji, svjedoči značajnom porastu cijene u posljednjem periodu. Od početka 2023. godine, cijena lješnjaka porasla je za više od trećine, što predstavlja ozbiljan izazov za proizvođače, trgovce i potrošače širom svijeta.
Uzroci ovog rasta cijene su višestruki. Iako su lješnjaci popularni zbog svog nutritivnog sastava, bogatog okusa i široke primjene, dešavanja koja su utjecala na globalno tržište poljoprivrednih proizvoda nisu favorizovala stabilnost cijena. Prvenstveno, klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi, uključujući suše i poplave, značajno su uticali na prinos lješnjaka u mnogim velikim proizvođačima kao što su Turska, Italija i Sjedinjene Američke Države.
Turska, koja čini preko 70% globalne proizvodnje lješnjaka, suočava se sa ozbiljnim problemima izazvanim klimatskim promjenama. Ove godine su suše u regijama koje se tradicionalno bave uzgojem lješnjaka doveli do smanjenja prinosa. Prema procjenama stručnjaka, Turska je doživjela pad proizvodnje lješnjaka za više od 20%, što je direktno utjecalo na cijenu na svjetskom tržištu.
Pored toga, inflacija koja je pogodila mnoge zemlje širom sveta dodatno povećava troškove proizvodnje i transporta. Porasle su cijene energenata, pakiranja i radne snage, što sve zajedno dovodi do viših troškova za proizvođače. Ove okolnosti čine situaciju još složenijom, jer proizvođači lješnjaka nisu u mogućnosti da preuzmu sve troškove, pa je neizbežno da veći deo tog tereta pada na ramena potrošača.
Veće cijene lješnjaka povlače za sobom i promjene u prehrambenoj industriji. Mnogi proizvođači proizvoda koji sadrže lješnjak, kao što su slatkiši, grickalice i različite vrste peciva, suočavaju se sa izazovima prilagođavanja cena svojih proizvoda. U nekim slučajevima, kompanije su primorane da smanje količinu lješnjaka u svojim proizvodima ili da pređu na jeftinije alternative, što može uticati na kvalitet i ukus finalnog proizvoda.
Kako potrošači reagiraju na ove promjene? Povećanje cijena lješnjaka dovelo je do smanjenja potražnje za ovim proizvodom u određenim segmentima tržišta. Mnogi kupci su počeli tražiti alternativne izvore zdravih masti i proteina, kao što su orašasti plodovi ili semenke. Takođe, potrošači su postali oprezniji u svojim kupovinama, često birajući proizvode sa nižim sadržajem lješnjaka ili više fokusirajući svoje izbore na proizvode koji su dostupniji.
Analitičari naglašavaju da bi se situacija mogla dodatno pogoršati ako se klimatski uslovi ne stabilizuju i ako inflacija nastavi da raste. Osim toga, dalji geopolitički sukobi, poput onih u Istočnoj Evropi, mogli bi dodatno narušiti lanac snabdevanja, što bi potencijalno dovelo do još većih oscilacija u cijenama.
Uprkos izazovima na tržištu, postoji i optimizam. Neki stručnjaci veruju da bi se situacija mogla stabilizovati do kraja godine, jer se očekuje da će se prinosi normalizovati i da će se investicije u lješnjake povećati. Takođe, povećana svijest o zdravoj ishrani i potražnja za prirodnim proizvodima mogu podstaći nove investicije u sektoru uzgoja lješnjaka.
U konačnici, lješnjak predstavlja važan deo prehrambene industrije, a porast njegovih cijena predstavlja izazov koji zahtijeva prilagodbu i inovacije. Tržišne dinamike koje vode porastu cijena lješnjaka uticaće ne samo na proizvođače, već i na potrošače koji će se morati prilagoditi novim realnostima. Ovaj proces prilagodbe može biti dug i složen, ali postavlja temelje za budući razvoj i stabilnost sektora lješnjaka na globalnom nivou.
