Na Kuli Beograd sinoć su u znak zahvalnosti ispisana imena zemalja koje nisu glasale za usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Poruka „Hvala vam, prijatelji! Ponosna Srbija i Srpska. Mi nismo genocidan narod“ projektovala je poruku na Kuli Beograd.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u četvrtak rezoluciju o Srebrenici sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih glasova. Za rezoluciju je bilo više uzdržanih i država koje su glasale protiv, ukupno, nego što ih je bilo za. Od ukupnog broja članica, samo je 43 odsto zemalja glasalo za rezoluciju o Srebrenici, dok je čak 57 odsto bilo protiv ili uzdržano.
Rezolucija je izazvala nezadovoljstvo u Srbiji, posebno među političkim liderima i javnošću. Predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je svoje razočaranje rezolucijom i izjavio da Srbija neće priznati genocid u Srebrenici, te da će se boriti protiv takvih odluka.
Ispisivanje imena zemalja koje nisu podržale rezoluciju na Kuli Beograd predstavlja gest zahvalnosti prema tim zemljama, koje se smatraju prijateljima Srbije i Srpske. Poruka na Kuli Beograd naglašava ponos i identitet srpskog naroda, poričući optužbe za genocid.
Mnogi se slažu s stavom srbijanske vlade i smatraju da je rezolucija o Srebrenici nepravedna i tendenciozna, te da ne odražava stvarnu sliku događaja iz prošlosti. Oglasili su se i pojedini politički lideri iz regiona koji su podržali Srbiju u odbijanju priznavanja genocida.
Ipak, postoji i druga strana koja podržava rezoluciju i smatra da je važno priznati i suočiti se s prošlim zločinima radi izgradnje bolje budućnosti. Neki analitičari tvrde da je ova rezolucija korak ka pomirenju i istini, te da bi trebalo prihvatiti odgovornost za zločine počinjene u prošlosti.
Očekuje se da će sporna rezolucija i dalje izazivati kontroverze i rasprave u javnosti, kako u Srbiji, tako i u regionu. Pitanje Srebrenice i genocida i dalje će ostati jedna od najosjetljivijih tema u političkim i društvenim raspravama.
Događaj na Kuli Beograd, s ispisanim imenima zemalja koje nisu podržale rezoluciju, jasno pokazuje duboku podeljenost stavova o prošlim događajima i potrebu za daljim dijalogom i razumijevanjem među narodima regiona. Ovaj gest zahvalnosti također govori o potrebi za očuvanjem ponosa i identiteta srpskog naroda, koji se osjeća nepravedno optuženim za genocid.
