Kukuruz uništile tropske vrućine, očekuje se mnogo manji rod nego ranijih godina

Milan Petrović avatar

KIKINDA – Kukuruz, kao najzastupljenija kultura u kikindskom i novokneževačkom ataru, ove godine posajen je na površini od preko 26.500 hektara. Međutim, posle obećavajuće faze nicanja i početnog rasta, značajan deo useva je stradalo zbog ekstremnih tropskih vrućina i nedostatka vlage. Ove informacije su saopštene na tradicionalnom skupu „Dani polja kukuruza i suncokreta“, koji je organizovala poljoprivredna stručna služba „Kikinda“.

Prema saznanjima iz Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga, stručnjaci predviđaju drastičan pad prinosa koji bi mogao biti čak 50 odsto manji u poređenju sa višegodišnjim prosekom. Od septembra prošle godine do danas zabeleženo je samo 488 litara padavina, koje su bile neravnomerno raspoređene tokom godine.

U junu, kada su vrućine dosegle svoj vrhunac, zabeleženo je jedva osam litara padavina po kvadratu, dok je u julu situacija bila malo bolja sa 39 litara, ali u samo osam dana kiše. Ove klimatske prilike su dovele do smanjenja vlage u zemljištu, što je dodatno otežalo razvoj biljaka.

Poljoprivrednici u ovom delu Vojvodine ističu da su tropske vrućine i suša severe pogodile, a mnogi su uložili značajna sredstva u svoje useve, nadajući se boljoj berbi nego prethodnih godina. Šef kikindske poljoprivredne stručne službe, govori o tome kako su se mnogi proizvođači pridržavali preporuka stručnjaka, ali ni to nije bilo dovoljno da bi se izbegle štete uzrokovane sušom.

Osim kukuruza, suncokret je takođe ključna kultura u ovom regionu, a i pored teških vremenskih uslova, poljoprivrednici se nadaju da će ostvariti zadovoljavajuće prinose. Uzimajući u obzir globalne ekonomske lomove i prolazne cene, u ovom trenutku se čini da je veoma važno osigurati stabilnu proizvodnju hrane.

Tokom skupa predstavljeni su i inovativni pristupi i tehnologije u poljoprivredi, koje bi mogle pomoći u adaptaciji na klimatske promene. S obzirom na sve veću učestalost ekstremnog vremena, stručnjaci apeliraju na poljoprivrednike da se upoznaju s novim metodama i praksama koje bi mogle pomoći u održivom razvoju poljoprivrede.

Vodeći agrometeorolog iz Kikinde, u svom izlaganju, istakao je da je vrlo važno pratiti vremenske prilike i fleksibilno prilagoditi agronomske prakse. On se osvrnuo i na značaj očuvanja i zaštite zemljišta, pozivajući na edukaciju poljoprivrednika o modernim metodama koje smanjuju troškove i povećavaju produktivnost.

U uspehu poljoprivredne proizvodnje, ključnu ulogu igra i dostupnost resursa, stoga je naglašena potreba za unapređenjem infrastrukture koja će omogućiti bolju distribuciju vode, naročito u vremenima suše. Iako se očekuje da će ove godine doći do znatnog smanjenja prinosa, poljoprivrednici ostaju optimistični i spremni za nove izazove, istovremeno se trudeći da očuvaju tradiciju stočarstva i ratarstva u ovom regionu.

S obzirom na sve prisutnije klimatske promene, poručeno je da je važno da se zajednica ujedini u potrazi za rešenjima koja će pomoći očuvanju resursa i obezbeđivanju sigurnosti hrane. Planiranje i edukacija su ključni za dalji razvoj i opstanak poljoprivrede, kao i za adaptaciju na sve neprijatnije klimatske uslove na području Severnog Banata.

Skup je privukao brojne stručnjake iz različitih sektora poljoprivrede, a razmena iskustava i znanja je predstavljala temelje za buduće saradnje i inovacije. Na kraju, cilj je jasna vizija održive poljoprivrede u kojoj će se uvažavati prirodni resursi i očuvati životna sredina za generacije koje dolaze.

Milan Petrović avatar