Kristofer Nolan prozvan zbog snimanja „Odiseje“ u ovom gradu

Aleksandra Popović avatar

Reditelj Kristofer Nolan suočava se sa brojnim kritikama zbog odluke da snimi deo svog predstojećeg filma „Odiseja“ u Zapadnoj Sahari, regionu koji Ujedinjene nacije smatraju „nesamostalnim“. Ova oblast je, uglavnom, pod kontrolom Maroka, što je izazvalo oštre osude aktivista, filmskih organizacija i grupa za ljudska prava.

Prema izveštaju časopisa Variety, ključni delovi filma snimljeni su u gradu Dahla, koji pripada regionu Dahla-Ued Ed-Dahab. Taj region je poznat po nerešenom kolonijalnom nasleđu, a domaće stanovište čini narod Sahravi, koji već decenijama zahteva nezavisnost. Aktivisti su osudili Nolanovu odluku, ističući da snimanje u ovom delu sveta može doprineti daljoj normalizaciji marokanske okupacije.

Međunarodni filmski festival Zapadne Sahare (FiSahara), koji se održava iz izbegličkih kampova u Alžiru, uputio je poziv Nolana i njegovom timu da obustave snimanje. Festival je naglasio da „Dahla nije samo prelepo mesto sa filmskim peščanim dinama“, već i „okupirani i militarizovani grad čije autohtono stanovništvo trpi brutalnu represiju“.

U saopštenju festivala, nazvano je prisustvo produkcije „oblikom saučesništva“. Organizatori su apelovali na produkciju da prestane sa snimanjem i izraze solidarnost sa narodom Sahravi, koji se više od 50 godina suočava sa vojnom okupacijom i represijom zbog težnje za samoopredeljenjem. Njihova poruka je jasna: umetnost ne sme biti alat za legitimizaciju okupacije.

Takođe, rediteljka filma „Sahara“, Mara Karin, istakla je da snimanje na teritoriji koju Reporteri bez granica klasifikuju kao „novinarsku pustinju“ može nesvesno doprineti marokanskoj represiji. Ona je ukazala na to da Nolanov tim možda nije svestan svih implikacija snimanja filma visokog profila u regionu gde autohtono stanovništvo nema mogućnost da priča svoje priče.

Uključivanje lokacije poput Dahle u Nolanov film može se posmatrati kroz prizmu kulturne i političke odgovornosti. Umesto da se samo fokusira na estetske aspekte, produkcija treba da razmatra širi kontekst u kojem se snima. Negovanje svesti o političkim, društvenim i kulturnim pitanjima je od ključne važnosti za svakog umetnika, posebno kada se radi o oblastima pogođenim sukobima i represijom.

Uprkos kritikama, Nolan je nastavio sa snimanjem. To predstavlja izazov za filmsku industriju, i podiže pitanje šta znači biti odgovoran umetnik u svetu gde se granice između umetnosti i aktivizma često prepliću. Ova situacija podstiče diskusiju o tome koliko je važna etička dimenzija u kreativnom radu, posebno kada je reč o delikatnim političkim temama.

Svetska premijera „Odiseje“ zakazana je za 17. juli 2026. godine, što ostavlja dovoljno vremena za dalju raspravu o ovom pitanju. Koliko god da je film industrija kreativnosti, ona takođe predstavlja platformu za izražavanje ideja i stavova. U ovom slučaju, odluka o lokaciji može imati dugoročne posledice ne samo na samu produkciju, već i na percepciju javnosti o događajima u Zapadnoj Sahari.

Zaključno, Nolanova odluka da snima u Zapadnoj Sahari otvara važna pitanja o etici u filmskoj industriji. Aktivisti i filmske organizacije pozivaju na odgovornost i solidarnost, ističući da umetnost ne sme biti sredstvo za perpetuiranje kolonijalnog nasilja. Ovaj slučaj može postati važan primer za buduće generacije umetnika, koji će morati da se suočavaju sa sličnim dilemama.

Aleksandra Popović avatar

uredništvo preporučuje: