Preteča današnjih Svjetskih izložbi bila je „Velika izložba proizvoda industrija svih nacija“ održana 1851. u Londonu. Manifestaciju je organizirala britanska kraljica Viktorija, a prisutne su bile slavne osobe poput Charlesa Darwina, Charlotte Bronte, Louisa Carrolla, Charlesa Dickensa. Na izložbi je sudjelovalo 28 država, a posjetilo ju je čak šest milijuna ljudi.
Nakon Londona, kraljica Viktorija posjetila je i izložbu u Parizu 1855. godine, što je bio prvi posjet britanskog monarha francuskoj prijestolnici nakon 400 godina. Na ovim manifestacijama su predstavljeni brojni izumi poput telegrafa, prve telefone, dizel motore, bežične telefone, fakse i mnoge druge. Kraljevina Srbija prvi put je sudjelovala na Svjetskoj izložbi u Antwerpenu 1885. s 302 izlagača. Specijalizirane Svjetske izložbe su važne zbog predstavljanja inovacija i kreativnosti, a Beograd će biti domaćin 2027. godine.
Jedna od manje poznatih činjenica o Svjetskim izložbama je da je američki proizvođač Heinz prvi put predstavio kečap na izložbi u Filadelfiji 1876. Na Svjetskoj izložbi u Melburnu 1880. godine broj posjetitelja bio je 1,5 puta veći od broja stanovnika grada. Tesla i Edison su se susreli na izložbi u Parizu 1889. godine, gdje je Tesla posjetio Ajfelov toranj. Na izložbi u Chicagu 1893. predsjednik Cleveland upalio je 160 tisuća svjetiljki koje su ozarile grad, što je označilo pobjedu naizmjenične struje nad jednosmjernom.
Na izložbi u Briselu 1935. prvi put su prikazani crtani filmovi Disneyevog Mickey Mousea u boji. Jugoslovenski paviljon na izložbi u Briselu 1958., projektiran od strane arhitekta Vjenčeslava Rihtera, bio je jedan od najupečatljivijih. Izložba u Šangaju 2010. imala je rekordnih milion posjetitelja dnevno. Beograd će biti domaćin Specijalizirane izložbe 2027. koja će predstaviti inovativna rješenja na specifične izazove suvremenog društva.
