Kornjače bi mogle da igraju ključnu ulogu u istraživanju potencijalnih lekova protiv raka zbog svojih jedinstvenih obrambenih mehanizama, otkrili su istraživači sa univerziteta u Notingemu i Birmingemu. Ovo otkriće je došlo kao rezultat istraživanja koje je usmereno na to kako kornjače uspevaju da izbegnu razvoj tumora, navodi Telegraf.
Iako se očekuje da velike i dugovečne životinje imaju veći rizik od oboljevanja, kornjače se čine otporne na te bolesti. Ove životinje poseduju snažne mehanizme zaštite od ćelija koje izazivaju oštećenja. Ova zaštita ne samo da smanjuje celularni stres, već i usporava njihov metabolizam, što može biti ključno za prevenciju raka, tvrde naučnici.
Studija je otkrila da kornjače sadrže specifične gene koji štite od kancerogenih oboljenja. Istraživači su analizirali medicinske podatke dobijene autopsijama stotina kornjača, uključujući jedinke iz zoo vrta Čester u Češiru. Rezultati su pokazali da je samo jedan odsto kornjača imao dijagnozu raka, što je znatno manji procenat u poređenju sa sisavcima ili pticama. Ako se tumori i pojave, retko se šire, što dodatno ukazuje na njihovu otpornost.
Mnoge vrste kornjača mogu da žive više od stotinu godina, dok neke, poput džinovskih kornjača sa Galapagosa i Aldabre, dosežu starost preko 150 godina. U aprilu, u zoo vrtu u Filadelfiji, ženka kornjače je postala majka u svojoj 100. godini, ukazujući na neverovatnu otpornost i produktivnost ovih stvorenja.
Istraživači su naglasili važnost očuvanja ugroženih vrsta. Značaj ove studije leži u pružanju uvida u potencijalne modele za razumevanje otpornosti na rak i zdravog starenja, navela je naučnica Ilenija Kjari. Ona je dodala da ova otkrića mogu pomoći u razvoju strategija za lečenje i prevenciju raka kod ljudi.
Pored toga, istraživač Skot Glaberman je istakao važnost biodiverziteta, naglašavajući da on može da pruži dragocene informacije o načinu na koji svet funkcioniše. „Fascinantne vrste poput džinovskih kornjača možda su već pronašle rešenja za mnoge od problema sa kojima se suočavamo, uključujući starenje i rak. Zbog toga je od vitalnog značaja zaštititi biodiverzitet“, zaključio je.
Ovo istraživanje otvara vrata za nova saznanja koja bi mogla biti korisna u borbi protiv ove ozbiljne bolesti. Uz dalja istraživanja i očuvanje ovih životinja, možda ćemo biti bliže razvoju efikasnijih tretmana koji mogu spasiti brojne živote. U svetlu ovih otkrića, naučna zajednica se nada da će nastaviti da proučava kornjače i druge dugovečne vrste kako bi razumeli mehanizme koji ih štite od raka.
Kornjače su stoga postale simbol nade za istraživače, koji teže razvoju inovativnih rešenja koja bi mogla promeniti pristup lečenju raka. S obzirom na to koliko su ova stvorenja otporna i dugovečna, njihovo očuvanje nije samo pitanje zaštite prirode, već i potencijalnog unapređenja ljudskog zdravlja i opšteg blagostanja.
Dok se istraživanja nastavljaju, važno je da javnost prepozna vrednost ovakvih studija i podrži napore usmerene na očuvanje i zaštitu biodiverziteta. Kornjače, sa svojom izvanrednom otpornosti, mogu nam pružiti ključne uvide i lekcije kako bismo se nosili sa izazovima koje donosi starenje i bolesti koje pogađaju čovečanstvo.