Prošla godina je bila obilježena povećanim interesom za umjetnu inteligenciju u svim područjima života i poslovanja. Srbija će uložiti 100 milijuna eura u razvoj umjetne inteligencije u sljedeće dvije godine, najavljuju iz NALED-a. Nova strategija razvoja umjetne inteligencije do 2030. bit će jedan od prioriteta nove Vlade s fokusom na regulativu i olakšice tvrtkama koje žele primijeniti umjetnu inteligenciju u svom poslovanju.
Postavlja se pitanje koje su prednosti umjetne inteligencije i kako može unaprijediti produktivnost i smanjiti troškove.
Entuzijasti iz Beograda razvili su umjetnu inteligenciju za poslovanje na Filipinima. Radi se o stroju koji mijenja HR, odnosno intervjuira kandidate za posao, analizirajući facijalnu ekspresiju, tonalitet u glasu i logiku riječi. Ova inovacija, tvrde, povećava produktivnost velikih tvrtki za 400 posto i smanjuje troškove za 80 posto.
„To su tvrtke s po 15.000 zaposlenika i s obzirom na to da je rad u kontakt centru vrlo stresan, puno ljudi daje otkaz. Imamo situaciju da tvrtka s 15.000 ljudi mora zaposliti 9.000 ljudi godišnje. Kako bi zaposlili 9.000 pozicija godišnje, imaju više od pola milijuna aplikanta. Mi im dajemo softver koji im automatizira cijeli taj proces selekcije“, rekao je suosnivač tvrtke Zenhire Vladimir Božović za Euronews Srbija.
Iskustva u Srbiji pokazuju da srpske tvrtke rjeđe koriste umjetnu inteligenciju u svom poslovanju. Bankari i pravni sektor među prvima su počeli s njezinom primjenom. U advokatskim uredima vide prednosti u efikasnijem obavljanju poslova.
Na primjer, koriste dokumentarne dopise, pomaže im da naprave automatizirani ugovor ili dokument, prilagođavaju dokument za nekoliko sekundi različitim uvjetima koji se mogu mijenjati, rekla je pravna stručnjakinja za umjetnu inteligenciju Marija Vlajković za Euronews Srbija.
Europski parlament tek je u ožujku ove godine usvojio zakon o umjetnoj inteligenciji, dok Vlada Srbije do sada ima samo etičke smjernice.
Umjetna inteligencija bi mogla ugasiti 83 milijuna poslova, ali i donijeti 69 milijuna novih pozicija, pokazuje analiza Svjetskog ekonomskog foruma. To bi moglo značiti prekvalifikaciju radne snage.
„Koliko je Srbija spremna na to, veliko je pitanje, s jedne strane imamo jako dobar sektor informacijskih tehnologija, ali s druge strane taj sektor u našoj privredi radi jako malo. Koliko širi znanje i koliko je u stanju djelovati na ostatak srpske privrede – to će biti ključno pitanje“, rekao je vlasnik konzultantsko-obrazovne agencije za umjetnu inteligenciju Goran Milovanović za Euronews Srbija.
Centar za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije pokušava tvrtkama predstaviti prednosti umjetne inteligencije i kroz rad s ekspertima centra implementirati rješenja iz ove oblasti u poslovanje tvrtki.
Filip Mrdak iz PKS rekao je za Euronews Srbija da su prije dvije godine uveli modul umjetne inteligencije u svoje poslovanje i nude tvrtkama konkretne znanje i subvencije do 12.000 eura za implementaciju definiranih rješenja.
„Dosta je to u početku išlo teško dok se nije desila pandemija, gdje je naravno sve ubrzano korištenjem tehnologija“, rekao je Mrdak.
PKS je pokrenula i projekt Bizčet, koji nastoji olakšati strancima da saznaju više o poslovnom okruženju u Srbiji. Otkako je lansiran u ožujku, bilo je više od 11.000 upita. Mrdak kaže da će PKS nastaviti obogaćivati bazu, jer što se više koristi Bizčet, sistem više uči i davaće preciznije odgovore.
