Koliko Evropljana ima fakultetsku diplomu, a gde su građani Srbije?

Nikola Milinković avatar

Prema nedavnim statistikama, oko trećina stanovnika Evrope ima fakultetsku diplomu, s Irlanđanima na vrhu liste s gotovo polovinom visokoobrazovnog stanovništva, dok je Rumunija na dnu s 17 posto. Srbija se nalazi među zemljama koje zauzimaju posljednja mjesta u pogledu obrazovanja. Broj visokoobrazovanih osoba u Srbiji raste svake godine, ali ne tako brzo kao u drugim evropskim zemljama.

Statistika pokazuje da se u Srbiji povećava broj studenata koji upisuju privatne fakultete, dok se smanjuje broj brucoša na državnim fakultetima. Profesor Aleksandar Baucal iznosi zabrinutost zbog otvaranja velikog broja privatnih fakulteta, te ističe važnost postavljanja pitanja o kvaliteti obrazovanja.

Nagomilani problemi na državnim fakultetima uključuju nedostatak finansiranja visokoškolskih ustanova, što je istaknuto od strane Senata i rektora Univerziteta u Beogradu. Premijer Miloš Vučević najavljuje intenziviranje rada na izradi novog Zakona o finansiranju visokog obrazovanja, koji će voditi ministarka prosvete Slavica Đukić-Dejanović.

Ministarka Đukić-Dejanović objašnjava da neki fakulteti imaju značajne prihode, dok drugi imaju nedovoljno interesovanje studenata i prihoda. Sa ciljem održivosti obrazovanja, ističe se važnost pomoći visokom obrazovanju, posebno fakultetima koji nemaju mogućnost dodatnog zarađivanja.

Broj visokoobrazovanih osoba u Srbiji, kao i u drugim zemljama, je u porastu posljednjih godina. U periodu između dva popisa, procenat je povećan za 6,2 posto, pri čemu žene imaju veći postotak fakultetski obrazovanih osoba u odnosu na muškarce. Što se tiče starosne strukture, 33,4 posto osoba od 25 do 34 godine imaju fakultetsku diplomu.

Profesor Baucal ističe važnost pitanja kvaliteta obrazovanja, prateći inflaciju privatnih fakulteta. Naglašava da je potrebno balansirati između nastave i naučnih istraživanja na fakultetima te se zalaže za kvalitetno obrazovanje i ulaganje u naučna istraživanja.

Način finansiranja visokog obrazovanja također je tema rasprave, pri čemu Baucal predlaže usmjeravanje na naučno-istraživačku funkciju fakulteta, umjesto povećanja pritiska na privlačenje većeg broja studenata. Upozorava na problem nedostatka kontrole kvaliteta kod privatnih fakulteta te ističe potrebu stvaranja sistema koji će obezbediti kvalitetno visoko obrazovanje i naučna istraživanja.

Ukratko, pitanje obrazovanja i finansiranja visokog obrazovanja u Srbiji zahtijeva pažljivu analizu i potrebne korake kako bi se osiguralo kvalitetno obrazovanje i razvoj društva. Ministarstvo prosvete nastavlja rad na unapređenju sistema obrazovanja kako bi se obezbedilo adekvatno finansiranje i podrška visokoškolskim ustanovama.

Nikola Milinković avatar