Koje su zemlje najbolje za rad od kuće?

Nikola Milinković avatar

U Evropi se rad od kuće nastavlja, uprkos opadajućem broju potpuno udaljenih pozicija i pritiscima velikih kompanija da se zaposleni vrate u kancelariju. Iako je rad na daljinu doživeo vrhunac, firme poput JPMorgana, Amazona i Goldman Sachsa su naložile mnogim zaposlenima da se vrate u kancelarije pet dana nedeljno. Ovi koraci se objašnjavaju potrebom za povratkom produktivnosti i očuvanjem radne kulture.

Prema najnovijem izveštaju Eurofound-a o životu i radu u EU, hibridni rad ostaje najpopularniji oblik rada, sa 44% zaposlenih u EU koji koriste aranžman gde je deo vremena proveden u kancelariji, a deo kod kuće. Takođe, 41% zaposlenih obavlja isključivo poslove u kancelariji, što predstavlja rast od 5% u poređenju sa prošlom godinom.

Slika rada od kuće u Evropi je vrlo neujednačena. Dok u zemljama kao što su Holandija, Irska, Finska i Nemačka većina radnika ima mogućnost da rade od kuće, sa stopama koje dostižu ili prelaze 70%, u zemljama poput Kipra, Grčke, Hrvatske, Portugala i Italije, fleksibilnost je znatno niža. U ovim zemljama, većina radnika gotovo nikada ne radi od kuće.

U Velikoj Britaniji, koja nije bila uključena u Eurofound-ovo istraživanje, anketiranje pokazuje da 41% odraslih povremeno radi od kuće, s najvišim procentom među radnicima u starosnoj grupi od 30 do 49 godina (56%). S druge strane, samo 14% osoba starijih od 70 godina obavlja poslove od kuće. Iako su procenat muškaraca i žena koji rade od kuće slični (42% muškaraca naspram 40% žena), opšta tendencija ukazuje na to da više muškaraca bira rad od kuće.

Kada govorimo o specifičnim procentima, Kipar se ističe kao zemlja sa najnižom stopom rada od kuće, s 25% kod muškaraca i 22% kod žena. Nasuprot tome, Holandija beleži najviše stope, sa 83% muškaraca i 72% žena koji koriste rad od kuće.

Istraživači takođe naglašavaju da je velika većina zaposlenih zainteresovana za očuvanje opcije rada od kuće. Prema anketi, 74% radnika u EU preferira da radi od kuće barem nekoliko puta mesečno. Konkretno, 31% želi da radi od kuće nekoliko puta nedeljno, 24% svakodnevno, dok 18% kaže da nikada ne bi želelo raditi od kuće.

Intenzivna studija ukazuje na rast želje za isključivim radom od kuće, koja se povećala sa 13% u 2020. na 24% u 2024. godini, sugerišući da je pandemija COVID-19 ostavila dugoročne posledice na preferencije zaposlenih. Rad od kuće je postao značajan deo radnog okruženja za mnoge, stvarajući novu dinamiku između zaposlenih i poslodavaca.

Značaj hibridnog načina rada i dalje će se razvijati, a kompanije će verovatno morati da pronađu način da izbalansiraju tradiciju prisustva u kancelariji sa sve većim zahtevima zaposlenih za fleksibilnošću. Efikasno upravljanje ovim trendom biće ključno za održavanje zadovoljstva i produktivnosti radne snage u budućnosti.

Sve ovo pokazuje da se rad od kuće, iako suočen s izazovima, ne planira nestati. Sa sve većim interesovanjem za ovu vrstu rada, jasno je da je potrebna pažnja prema različitim potrebama radnika i prilagođavanje radnih uslova prema njihovim željama i zahtevima. Rad od kuće mogao bi postati trajni deo profesionalnog pejzaža u Evropi, a kompanijama se savetuje da pravilno odgovore na misterioznu dinamiku između radnog mesta i doma.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: